Jesu li cijene (i koliko) zaista porasle, smanjuje li nam se košarica iz dana u dan i naša kupovna moć - pitanje je to koje je doslovno zapalilo naše društvene mreže.
Kada smo pitali čitatelje što si mogu priuštiti za 20 eura, u kratkom vremenu doslovno su se nanizale stotine komentara i teško da se može naći ijedan u kojem netko tvrdi da su cijene (ne daj Bože) pale.
"Praznu palačinku na plaži", "Jednu vrećicu u trgovini koju napunim s još dvije vrećice", "Dovoljno je sve preračunati u kune i sve jasno, mnogo toga i
100 % poskupjelo, ne da je to kriminal, nego KRIMINAL !!!", "Da se sada sve preračuna u kune, vidjeli bi kako su nas prevarili i pokrali", "Bojim se u pekaru ući, a kamoli u dućan", samo su neki od komentara na naše pitanje.
Obratila nam se i čitateljica, majka troje djece, koja je podijelila detalje svog novčanika i kako spaja kraj s krajem.
"Život je za mene i moje troje djece tinejdžera postao preskup. Koliko god zaradim, a radim dobar posao i plaća mi je redovna, nemam za osnovne životne potrebe i svaki mjesec mi je budžet sve gori. Otkad je piletina postala luksuz, a salama delicija? Otkad je deterdžent za rublje skuplji od same odjeće koju njime perem? Otkad je postalo 'normalno' u pekarni ostavljati i po 10 eura, za burek, jogurt i krafnu?! Kako je 20 eura postalo isto vrijedno kao nekadašnjih 20 kuna?! Iz mjeseca u mjesec potrošačka košarica mi je sve siromašnija i ne vidim izlaz iz ovog problema jer se vjerojatno, dok ovo pišem, još neka cijena povećala u dućanu", rekla nam je čitateljica iz Zagreba koja je dodala kako nije normalno da svojoj djeci s 10 eura može kupiti samo tri sladoleda, a nekad bi za te novce počastila cijelo susjedstvo.
Košarica s osnovnim namirnicama
Odlučili smo napraviti miniinspekciju i provjeriti kataloge jednog popularnog trgovačkog lanca kako bi vidjeli kolika su ta poskupljenja. Odabrali smo složiti svoju košaricu i u nju staviti trajno mlijeko, kilogram šarenog kraha, litru suncokretovog ulja, kilogram svinjske lopatice iz rinfuze bez kosti, kilogram miješanog mesa, potom kilogram sira goude (robna marka) i kilogram orade. Pronašli smo kataloge iz rujna 2019. godine i kataloge iz rujna ove godine i usporedili istovjetne proizvode pritom pazeći da budu od istog proizvođača i istih pakiranja.
Rezultati su bili ipak bitno drugačiji od onog što smo na prvu pretpostavili...
Naime, trajno mlijeko s 2,8 posto mliječne masti jedne trgovačke marke 2019. bilo je 0,60 eura, sad je 0,69 eura - dakle malo je skuplje sad nego prije 4 godine, ali ipak neznatno. Šareni grah iz rinfuze bio je tada 2,04 eura, sad je čak jeftiniji ili 1,49 eura po kilogramu. Litra istog suncokretovog ulja sada je 1,39 eura, dok se iz kataloga od rujna prije četiri godine može vidjeti da je bila 1,46 eura, dakle opet je danas jeftinije nego prije.
Svinjska lopatica bez kosti (rinfuza) prije četiri godine bila je 4,64 eura po kilogramu, sada je 4,35 eura po kilogramu.
Sir gouda iste robne marke 2019. bio je 4,63 eura, sada je 5,49 eura po kilogramu, dok je kilogram miješanog mesa prije četiri godine bio 4,53 eura dok je 5,75 eura.
Orada je bila 7,30 eura po kilogramu, sada je 7.49 eura.
Iako se ne radi nikako o reprezentativnoj košarici jer smo usporedili svega nekoliko proizvoda iz kataloga jednog trgovačkog lanca iz rujna ove godine i rujna 2019. godine, ipak na prvu može začuditi što je cijena većine proizvoda danas ipak neznatno niža (trajno mlijeko, šareni grah, suncokretovo ulje, svinjska lopatica bez kosti, orada). Samo sir gouda i miješano mljeveno meso danas je ipak osjetno skuplje.
Pitali smo stručnjake je li ovo privid ili su se zaista potrošačke cijene, nakon čak dramatičnog skoka prije dvije godine, ipak spustile i stabilizirale.
'Cijene su za neke artikle pale'
Konzultantica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić potvrdila je neke stvari. "Trendovi pokazuju da ste u pravu - cijene pojedinih artikala u odnosu na lani su pale te su niže nego 2021. i 2022. godine kada su cijene ulja i mlijeka bile vrlo visoke. Sve to pojeftinilo je u odnosu na lani, kao i piletina. No ima i proizvoda kojima cijene nisu pale kao što su jabuke", komentirala je Zvjezdana Blažić.
Zvjezdana Blažić
Za mlijeko je navela da ga malo proizvodima i zadovoljimo samo 50 posto svojih potreba, privatni lanci ga kupuju vani i prodaju pod svoju robnu marku te je sad cijena mlijeka prilično niska pa se odmah i domaći proizvođači prilagođavaju. Naša sugovornica nastavila je da je cijena graha lani bila suludo visoka, da domaćeg ima jako malog i da njegova cijena ovisi o urodu vani.
"Istovremeno je cijena sira goude čak rasla posljednjih mjeseci, ali uglavnom je ona ipak bila ujednačena. Tu jako ovisimo o tome koja je uvozna cijena na europskom tržištu. Jako puno se goude izvozilo u Kinu i ako se taj iznos imalo poremeti, nastaju viškovi pa cijene padaju. Tu je onda i svinjetina čija je cijena jako fluktuirala posljednje četiri godine. Ovisila je o tome koliko Europa izvozi, opet u Kinu, a dosta je toga ovisilo i o kretanju afričke svinjske kuge i ne mogućnosti plasmana svinjetine na tržište. Ne možemo reći za svinjetinu da cijene imaju kontinuirani trend rasta ili pada, to ovisi od godine do godine", rekla je Blažević.
Ulje je jedno od proizvoda koji je hrvatska Vlada stavila u košaricu u kojoj je ograničila cijene. "Ali cijena suncokretovog ulja strašni je porasla 2021. i 2022. godine. Sada se ona stabilizirala, u međuvremenu se ovo ulje zamijenilo drugim uljima, naročito palminim", govori nam naša sugovornica.
Piletina i mlijeko pojeftinili već lani
Kada gleda unazad, kaže da ne može reći da su cijene u posljednje četiri godine pale, ali potvrđuje da su se stabilizirale u odnosu na velike skokove koji su bili prije dvije i tri godine.
"Također cijene sada sporije rastu, oko dva posto godišnje. Opet, jako visoke cijene hrane su na tržnicama i to nije mjerodavno. Ako pak pogledamo pojedine segmente, onda vidimo da su cijene voća ove godine snažno porasle za sedam posto", kaže Blažević.
Kada govori o prognozama, navodi da misli da će se cijene prehrambenih proizvoda stabilizirati, da su mlijeko i piletina pali već lani i ako ne bude izvanrednih događaja, sve bi trebalo ostati na sadašnjim razinama.
Opet, naši čitatelji imaju drugačija iskustva pa jedna Zagrepčanka ovako komentira potrošače košarice: "Cijene u trgovinama su prestrašne. Kupujem uvijek iste proizvode i točno vidim da si sada od plaće mogu priuštiti manje nego što sam mogla prije tri mjeseca, a kamoli prije godinu dana. Stalno slušam o tome da uvođenje eura nije utjecalo na cijene, ali to nije istina. Imam dojam da sve ide prema tome da se cijene koje su bile u kunama i cijene sada u eurima izjednače 1:1, jednostavno nema drugog objašnjenja. Kao da ljudi ovdje ne mogu podnijeti da nešto što je nekad bilo 8 sada mora biti 1.5 pa podižu dok jednog dana stvarno ne dođe do 8, i bojim se da nećemo dugo trebat čekati da se to dogodi" .
'Ružna kombinacija nove valute i pohlepe'
Primjećuje i da se danas na tri eura ne može kupiti ništa, a to je nedavno bilo 22,6 kuna. "Čini mi se da je sve što se sada događa jedna ružna kombinacija uvođenja nove valute i hrvatske pohlepe. Trgovci su puni šupljih izgovora, od PDV-a, preko cijene kakaovca, valjda su i koke dobile zlatno perje kad je cijena jaja skočila van svake pameti. Mislim da nema argumenta koji može opravdati ovo divljaštvo. U jednom trenutku sam počela izbjegavati trgovine i krenula češće na plac, ali onda su i tamo podivljali s cijenama. Najbolji su mi oni koji kažu: 'To je slobodno'". Naša čitateljica primjećuje i da je čokolada za kuhanje jako poskupjela, a stručnjakinja za cijene hrane Zvjezdana Blažević potvrđuje da je naša čitateljica ipak tu u pravu.
"Postoji porast cijena u prerađivačkoj industriji - to su čokolada, kava i tu ne možemo izbjeći daljnja poskupljenja", kaže Blažević.
Za mišljenje smo pitali i stručnjaka za poljoprivredu prof. Ivu Grgića koji kaže da ga ne čudi naša minianaliza koja pokazuje da su cijene čak pale u četiri godine.
Prof. Ivo Grgić
'Izvlačimo čvarke da su skupi, a u potrošnji su beznačajni'
"Malo je kvalitetnih analiza cijena, prodaje se bombastična vijest, posebno ako je nešto loše. U pojedinim trenucima izvlačimo ono što ljudi vole, a to je da potvrde svoje stanje da nisu oni krivi, nego netko drugi. Zato odgovara da izvučemo da je, na primjer, vrlo visoka cijena čvaraka, iako su oni u potrošnji kućanstva beznačajni i mlađe generacije ih gotovo ne jedu, ali to je emocija. Isto je i s pričom trešanja u siječnju. Ostalo potvrđuje da je hrvatsko tržište podležno djelovanju vanjskih tržišta", rekao je prof. Grgić
Odgovorio nam je o kako to da je grah jeftiniji. "Pitanje je odakle je došao, a došao je iz Kine ili Poljske i to ne znači da je loš", govori nam ovaj stručnjak za poljoprivredu i hranu.
Za cijene poljoprivrednih proizvoda kaže da dolazi do njihovog pada na svjetskoj razini. "Osim za pojedine proizvode zbog iznenadnih događanja, kao što je bio ratu u Ukrajini. Ali to je trajalo godinu dana, ne deset godina. Eskalacija sukoba djelovala je više psihološki, a ne stvarni porast cijena. Ipak, ne možemo zaboraviti na žito i uljarice u Ukrajini što je imalo utjecaj na cijene, ali opet - samo tijekom jedne godine. To se ispuhalo", govori prof. Grgić.
Dodaje da na cijene utječe uvoz, da ih ne diktira domaća proizvodnja. "I laž je da mi služimo da se nas pljačka, iako je istina da će u nedostatku domaće ponude hrvatski lanci u maloprodaji, nehrvatskih tvrtki, uvoziti, dokle god je sigurnosti – a to su Italija, Španjolska, Njemačka i Turska", govori ovaj stručnjak za poljoprivredu.
Osvrnuo se dodatno na tržište povrća u EU te naveo da se površine posljednjih 10 godina za proizvodnju ne mijenjaju, a proizvodnja je stabilna i ne oscilira.
Europa svo povrće može prodati kod kuće
"Ali EU treba sve više povrća, a ono je poznato kao cjenovno i dohodovno elastični proizvod. Tako da sve što EU proizvede, može se na istom tržištu i prodati. Kada pogledamo Hrvatsku, zadnjih desetak godina imamo nešto veća kolebanja površina pod povrćem, a u proizvodnji su također značajnija kolebanja nego je prosjek EU. Kolebanje proizvodnje u periodu od 2015. do 2023. kreću se od 10 do 13 posto. Nemamo velike oscilacije od 40-50 posto. S obzirom na to da smo jako ovisni o uvozu, tada cijene ovise o Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj koje su velike proizvođačice", govori prof. Grgić.
No nisu one jedine, cijene u našim dućanima diktira i proizvodnja u Turskoj.
"Ona je pod povrćem 2022. godine imala oko 740 tisuća hektara, to je više nego Španjolska i Italija zajedno, koje imaju imale 670 tisuća hektara pod povrćem. Ako gledamo proizvodnju - Turska je 2023. godine imala više od 32 milijuna tona povrća, što je također više nego Italija, Francuska i Španjolska zajedno. Zato Turska značajno utječe na cijene, ali ne zaboravimo i Srbiju, Albaniju i Makedoniju koje također značajno sudjeluju u izvozu prema Hrvatskoj. Kada se pogleda pokrivenost izvoza uvozom, kod poljoprivrede općenito je to 69 posto, a kod povrća samo 35 posto. Ako ćemo u detalje, kod paprike je pokrivenost uvoza izvozom samo 12 posto, salate 13 posto, rajčice 36 posto, a krastavca 88 posto...", daje zanimljive detalje Grgić.
Zelena tranzicija i smanjivanje uzgoja goveda
Za svinjetinu je rekao da ona ima kratki ciklus pa su time i veća kolebanja cijena, a da Europa ima problem s uvozom jeftine junetine i govedine iz Južne Amerike. "Opet, zbog zelene tranzicije u Europi treba smanjiti uzgoj goveda zbog smanjivanja metana. A Hrvatska se ne treba toliko plašiti", rekao je Grgić.
Za potrošače je rekao da ih ne treba plašiti bombastičnim najavama, da treba ukazivati što se dešava na europskom tržištu. Istaknuno je i problem proizvođači koji su sve više izloženi klimatskim nepogodama i da se mora naći odgovor na proizvodnju.
"Povrtlarstvo će morati ići više u zaštićene prostore, staklenike i plastenike. Ratarstvo će se morati smanjivati površine, bitno je vezati površinu i grlo, a to znači ne povećati broj grla, a da nisi riješio problem površina. Nema razliku da netko ima u tovu 10 tisuća tovljenika, onda radi pritisak na državu da mu ona osigura površine. Treba uvjetovati da uz određeni broj tovljenika, recimo junadi, mora ići i određeni broj krava, jer ćemo dobiti mlijeka i teladi. Ovako kupujemo telad na europskom tržištu, dajemo potporu i onda tu telad prodajemo na europskom i bliskoistočnom tržištu, i tu potrošači nemaju baš ništa. Ministarstvo se mora orijentirati od metafizičkih ideja prema vrlo jednostavnom – a to je proizvodnja. Hrvatska nema problem s viškovima, nego jer nema proizvodnje i dobro ne koristi raspoložive resurse", smatra Grgić.
POGLEDAJTE VIDEO Cijene stanova otišle u nebo! A očajni studenti sve će unajmiti ako ne dobiju dom
