Hrvatska je Vlada utvrdila tri nova zakonska prijedloga koja se tiču poreznog sustava - o porezu na dobit, na dohodak, te o poreznom savjetništvu. Predviđa se i smanjenje porezne osnovice za novozaposlene, te uvodi pojam iskaza imovine
Prijedlogom zakona o porezu na dohodak, naime, fizičke se osobe obvezuju Poreznoj upravi dostaviti podatke o imovini u Hrvatskoj i inozemstvu veće vrijednosti te podatke o izvorima sredstava za njihovu nabavu uz dokaz uredno plaćenog poreza. Prijavu o vrijednosti imovine na dan 31. prosinca 2000. treba podnijeti do 28. veljače iduće godine i to za nekretnine čija je ukupna vrijednost veća od milijun kuna, automobile u vrijednosti većoj od 200.000 kuna.
Poreznoj upravi trebali bi se dati i podaci o dionicama, udjelima, drugim vlasničkim ili vjerovničkim papirima, novčanim tražbinama ukupne vrijednosti iznad 300.000 kuna, štednji, polozima i gotovini u iznosu također većem od 300.000 kuna, te ostaloj imovini koja prelazi taj iznos. Ako vlasnici ne dokažu izvore sredstava ili uredno plaćenog poreza razlika vrijednosti imovine i izvora sredstava oporezivala bi se kao dohodak.
Najvažnijim novostima zakonskih prijedloga o porezu na dobit i na dohodak ministar financija Mato Crkvenac smatra odredbe o olakšicama i oslobođenjima. Porezna bi se osnovica, naime, umanjivala za novozaposlene na neodređeno vrijeme za plaću i doprinose na plaću i to za godinu dana, odnosno tri godine kada je riječ o invalidnim osobama. Time se, ističe Crkvenac, želi potaknuti novo zapošljavanje, stimulirati poduzetništvo. Oba zakona primjenjivala bi se od 1. siječnja 2001., s tim da bi predviđene olakšice i porezna oslobođenja vrijedili već za obračun poreza za ovu godinu.
Porez na dohodak, prijedlog je Vlade, plaćao bi se po tri stope - od 15 posto (za godišnju poreznu osnovicu od 30.000 kuna, odnosno mjesečno 2.500 kuna), stopi od 25 posto (za godišnje 30.000 do 87.000 kuna, odnosno 2.500 do 7.250 kuna mjesečno) te po stopi od 35 posto (na razliku iznad 87.000 kuna, odnosno mjesečno iznad 7.250 kuna).
Novosti su i oporezivanje dividende (po stopi od 15 posto), te propisivanje zaštitne kamate na kapital uložen u dugotrajnu imovinu od 7 posto godišnje. Zaštitna se kamata zadržava i kod poreza na dobit, ali bi iznosila 3,5 posto. Osnovica poreza na dobit umanjila bi se i za vrijednost nabavljene opreme. Umanjenje porezne osnovice i kod poreza na dobit, kao i poreza na dohodak predviđeno je za donacije, odnosno darovanja u kulturne, obrazovne, športske, humanitarne, zdravstvene i znansvene svrhe. Tvrtke bi mogle računati na oslobođenje za donacije do visine 2 posto ukupnog prihoda, a obveznici poreza na dohodak do visine 2 posto ukupno ostvarenih primitaka u prethodnoj godini. Prijedlogom zakona o poreznom savjetništvu u porezni se sustav uvodi nova profesija - porezni savjetnik.
Sva tri su zakonska prijedloga upućena u redovitu saborsku proceduru, a na idućoj bi sjednici Vlada trebala raspraviti još tri prijedloga iz paketa poreznih zakona. Riječ je o općem poreznom zakonu, zakonu o lokalnim porezima, te s njima povezanim izmjenama Zakona o porezu na promet nekretninama koje još treba uskladiti i doraditi. Vlada je tijekom zatvorenog dijela sjednice raspravljala o nacrtu prijedloga Općeg poreznog zakona, koji je uputila na daljnju doradu u Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuda.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i zakonski prijedlog o školskim udžbenicima koji uz ostalo predviđa i osnivanje Vijeća za školske udžbenike. Novi ustroj Vladina Ureda za odnose s javnošću Vlada je vratila svojim koordinacijama. Naime, potpredsjednica Željka Antunović "više je nego prevelikim" ocijenila predviđeni broj od 22 zaposlenika Ureda. To je poveća firma, taj je broj prevelik, kazala je.
