Hrvatska Vlada opetovala je danas da će razvijanje dobrosusjedskih odnosa sa svim zemljama biti vanjskopolitički prioritet Hrvatske. No, smatra da će potpuna provedba sporazuma o normalizaciji odnosa sa SRJ biti moguća samo uz razvijanje demokratskih procesa u toj zemlji. Vlada je na današnjoj sjednici donijela 11 zaključaka o stanju u SRJ nakon izbora i perspektivama odnosa s tom državom.
Hrvatska Vlada u zaključcima naglašava imperativ individualnog pristupa zemalja regija u procesu približavanja EU, na način da svaka zemlja napreduje onom brzinom koju je sama sposobna postići bez obzira na postignuća ostalih u okruženju.
U preambuli zaključaka hrvatska Vlada izražava nadu da izborna pobjeda Vojislava Koštunice vodi konsolidaciji i stabilizaciji političkih prilika nakon 13 godina diktature. Premijer Ivica Račan ističe da je Miloševićev pad velik i važan korak, ali samo prvi korak kojega treba učiniti za pad agresivne politike koja je nanijela toliko zla i štete hrvatskom i narodima bivše Jugoslavije, i na kraju samom srpskom narodu.
Prihvaćenim zaključcima Vlada traži ubrzavanje rješavanja pitanja materijalne i financijske sukcesije bivše SFRJ, inzistirajući na jednakopravnosti svih sljednica bivše države. Imajući na umu postojeću politiku EU spram država uključenih u proces stabilizacije i pridruživanja hrvatska Vlada upozorava na nužnost jednakog vrednovanja postignuća svake od država, kao i dosljede provedbe politike uvjetovanosti koju je EU veoma striktno primjenjivala od travnja 1997. Ta politika, uz ostalo, uključuje zaštitu ljudskih i manjinskih prava, poštivanje rezulucija Vijeća sigurnosti i mirovnih procesa u regiji promicanje povratka izbjeglica i prognanika, suradnju s tribunalom u Haagu.
Vlada također ističe da je za nju neprihvatljivo da Slobodan Milošević u bilo kojem obliku nastavi djelovati na jugoslavenskoj političkoj sceni. "Hrvatska smatra da Milošević i ostale osobe osumnjičene, ili već osuđene za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, a koje se nalaze na teritoriju SRJ, trebaju odgovarati, odnosno biti izručeni pred Međunarodni sud za ratne zločine", navodi se u zaključcima. Od ključne će važnosti, navodi se u zaključcima, biti će priznanje novih vlasti u SRJ o odgovornosti Miloševićevoga režima za agresiju i zločine u agresivnim ratovima u Hrvatskoj i drugdje.
Vlada u zaključcima naglašava da će ostvarivanju normalizacije pridonjeti cjelovito informiranje Hrvatske o sudbinama zatočenih i nestalih. Izrazila je uvjerenje da će nove vlasti u SRJ priznati status hrvatske manjine, te istaknula da će i dalje ustrajavati na provedbi programa povratka prognanika i izbjeglica.
Hrvatska je Vlada istaknula potrebu uređivanja imovinsko-pravnih odnosa, te povrata kulturnih i drugih dobara otuđenih za srpske agresije. Polazeći od nepovredivosti međunarodnih granica, Vlada je izrazila spremnost ubrzanog rješavanja svih otvorenih pitanja, pogotovo pitanja Prevlake.
Glede odnosa prema BiH, Vlada je pozvala SRJ da kao potpisnica Daytonskog sporazuma pridonese njegovoj provedbi i podrži napore da BiH kao samostalna i cjelovita država, osigura stabilnost te politički, gospodarski i socijalni prosperitet.
Vladin je dokument, istaknuo je ministar vanjskih poslova Tonino Picula, izraz potrebe Vlade da politički odgovori na razvoj prilika u neposrednom susjedstvu.
Raspravljajući o tekstu zaključaka, premijer Račana istaknuo je da za Hrvatsku važno pitanje kako poštivati vlastitu politiku, a u isto vrijeme izbjeći situaciju u kojoj se nalazimo.
EU je skinula sankcije SRJ, tamo su već nagrnuli poslovni ljudi, a direktori nekih domaćih tvrtki traže Vladinu suglasnost za suradnju s tim tržištem. Oni koji danas izražavaju nezadovoljstvo zbog toga, šutjeli su kada se za Domovinskog rata surađivalo s Miloševićevom Srbijom, ustvrdio je premijer Račan.
