Je li Hrvatska u problemima i hoće li ući u europski postupak prekomjernog deficita - instrument Europske komisije koji se primjenjuje na članice Unije koje pokazuju nestabilnosti u javnim financijama - već u listopadu pokazat će izvještaj Eurostata o fiskalnoj situaciji u Uniji.
"Kao znakovi nestabilnosti se uzimaju ukoliko je proračunski deficit veći od tri posto BDP-a ili je jednostavno javni dug premašio razinu od 60 posto BDP-a", objašnjava ZdeslavŠantić, ekonomski analitičar Splitske banke - Société Générale.
A proračunski deficit već je iznad propisane razine. U prvih šest mjeseci prihodi su iznosili 52 milijarde kuna, rashodi 63,7. Manjak u proračunu tako je iznosio 11,4 milijarde kuna ili 3,4 posto. Vlada se, čini se, već ozbiljno priprema - daje to naslutiti potpredsjednik Grčić.
"Vrlo vjerojatno, u idućih par mjeseci ulazimo u proceduru prekomjernog deficita, što će sigurno postaviti formalno pred hrvatsku Vladu dodatne zahtjeve u provedbi strukturnih reformi", rekao je Grčić.
I dok Linić tvrdi da će do kraja godine uspjeti smanjiti minus rigoroznijom naplatom poreznih dugova, HDZ-ov DomagojMilošević - ne vjeruje.
"Ne možemo biti zluradi prema deficitu državnog proračuna, ali svi pokazatelji upućuju na to da će deficit biti i veći od planiranog, a negativni trendovi će se nastaviti", uvjeren je Domagoj Ivan Milošević.
Posljednjih se godina javni dug povećavao, pokazalo se i da su reformski kapaciteti skromni i da se uštede teško provode, kaže Zdeslav Šantić.
"U takvim okolnostima Europska komisija donosi preporuke koje će se više bazirati na rashodovnoj, nego na prihodovnoj strani proračuna kao što je bilo dosad. Težit će dugoročnijim uštedama, dok smo dosad imali jednokratne mjere usmjerene na ograničavanje rasta deficita samo u jednoj godini", objašnjava Šantić.
Fiskalna konsolidacija kratkoročno bi mogla imati negativne posljedice na razinu gospodarske aktivnosti, tvrdi Šantić, pa ni iduće godine ne očekuje značajniji rast BDP-a.
