U izvješćima objavljenim istog dana predvečer govorilo se o barem 61 poginuloj osobi i gotovo 200 ranjenih, po policijskim i medicinskim izvorima.
Meta napada autobombom bile su bagdadske četvrti sa šijitskom većinom, u vrijeme kada su brojni stanovnici išli na posao.
Usto je bombaš samoubojica aktivirao eksploziv koji je nosio na sebi blizu tržnice u četvrti Kadimiji, pri čemu su najmanje tri osobe poginule a osam je ranjeno.
Najsmrtonosniji napad dogodio se u šijitskoj četvrti Džisr al-Dijali, na jugoistoku Bagdada, gdje je barem devet osoba izgubilo život a 27 je ranjeno.
U toj je četvrti nakon eksplozije autobombe mnoštvo ubilo muškarca koji je gurao automobil, sumnjajući da je u njemu eksploziv, rekla je policija.
Muškarca koji je istrčao iz vozila u kvaru, prolaznici su uhvatili i izboli ga nožem a njegovo truplo objesili na stup i zapalili.
Po iskazima svjedoka, priznao je da je planirao napad i rekao da je njegov brat vozio automobil koji je eksplodirao.
U srijedu predvečer na zapadu Bagdada eksplodirala je još jedna autobomba, usmrtivši najmanje tri i ranivši 12 osoba.
U Mahmudiji, tridesetak kilometara južno od prijestolnice, bombaš samoubojica za upravljačem autobombe zaletio se u policijsku kontrolnu točku, pri čemu su najmanje tri osobe poginule a osam je ranjeno.
U Madainu, također južno od Bagdada, eksplozivna naprava je aktivirana pri prolasku vojne ophodnje, ubivši četvoricu i ranivši trojicu vojnika.
Još četiri osobe su poginule u drugim dijelovima zemlje, među kojima i general zrakoplovstva Halid Hazim Tara koji je ustrijeljen blizu Mosula, na sjeveru zemlje, doznaje se od policijskog i vojnog izvora.
Nasilje u Iraku je već nekoliko mjeseci na stupnju na kakvom je bilo 2008., kada je zemlja s teškom mukom izašla iz sektaškog rata između sunita i šijita.
Od početka 2013. više od 3 700 ljudi je poginulo u napadima, po podatcima koje je AFP prikupio od medicinskih i sigurnosnih izvora.
Širenje nasilja se podudara sa sve većim nezadovoljstvom sunitske manjine, koja je bila na vlasti u vrijeme Sadama Huseina, politikom vlade koju optužuje za svojevoljna uhićenja.
UN i mnogi diplomati su pozvali vladu šijitskog premijera Nurija al-Malikija da provede reforme kako bi spriječio daljnju marginalizaciju sunita, uz opasnost da potakne njihovo priključivanje ekstremistima.
Kriza političkog aparata praćena sve većom korupcijom i slabljenjem javnih služba dodatno povećava nezadovoljstvo i gnjev stanovnika Iraka.
