Milanović podsjetio na bitne datume: 'Neka nam nevolje iz prošlosti budu najbolja škola'

"Neka nam i danas nevolje iz prošlosti budu najbolja škola, da se ne ponove", poručio je predsjednik Zoran Milanović u četvrtak, kada obilježavamo Dan međunarodnog priznanja Hrvatske, što je po njemu bila suverena potvrda hrvatskog državnog prava, i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Milanović je istaknuo da 15. siječnja obilježavamo spomendan da dva važna datuma iz novije hrvatske povijesti, koja sažimaju cilj "obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata: da Hrvatska bude suverena, samostalna i od svijeta priznata država u kojoj će mirno i sigurno živjeti svi ljudi koji je smatraju svojom domovinom".

Taj je cilj i postignut, ali napominje - uz velike žrtve branitelja i "tek rijetkih prijatelja" u međunarodnoj zajednici. 

'Da se ne ponovi'

"Za hrvatske ljude nije bilo i nema dvojbe: hrvatsko državno pravo duboko je ukorijenjeno u dalekoj prošlosti i nikada nije bilo prekinuto usprkos nesrećama i nevoljama koje su Hrvatsku pratile kroz povijest. Priznanje neovisnosti bilo je samo suvremena potvrda hrvatskog državnog prava", ustvrdio je.

Predsjednik je apelirao da nam nevolje iz prošlosti ostanu najbolja škola i da se ne ponove. "Svijet u kojemu je vladalo nerazumijevanje za Hrvatsku zamijenio je svijet u kojemu vladaju sila i pravo jačega. Kao što smo tada bili skupa i jedinstveni u želji da ostvarimo svoju neovisnu državu, tako i danas moramo biti jedinstveni u naporu da sačuvamo suverenost u odlučivanju, da štitimo svoje interese i da osiguramo mir i sigurnost za sve u Hrvatskoj", zaključuje Milanović. 

Napominje da je to dužnost svih nas, a posebno izabranih državnih dužnosnika i institucija kojima su hrvatski ljudi dali povjerenje da vode državu. 

Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. 

Tog 15. siječnja 1992. sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Istoga dana, pridružile su im se i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

I prije toga datuma, Hrvatsku su priznale Slovenija, Litva, Latvija i Ukrajina, države koje ni same nisu bile međunarodno priznate. 

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja - danom priznanja i ostalih članica EZ-a. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Zoran Milanović i Andrej Plenković zaratili