Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović domaćin je 9. Trilateralnog sastanka na kojem je ugostio predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena. Trilateralni sastanak predsjednika Milanovića, Pahora i Van der Bellena održao se danas na Brijunima.
Na ovogodišnjem Trilateralnom sastanku razgovaralo se o odnosima između Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Republike Austrije te jačanju odnosa triju država. Nadalje, tema sastanka bila je i kriza izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu i njezine posljedice za Europsku uniju i države članice. Posebna pozornost bila je posvećena situaciji u jugoistočnoj Europi, uključujući aktualnu situaciju u Bosni i Hercegovini, te europskoj perspektivi država jugoistočne Europe.
Neznanje europskih lidera o BiH
Predsjednik Zoran Milanović u petak je rekao kako je ostao zapanjen razinom neznanja većine europskih lidera o političkom stanju u Bosni i Hercegovini gdje je status Hrvata "grozan". Milanović je na Brijunima bio domaćin slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i austrijskom predsjedniku Alexanderu Van der Bellenu, u sklopu Trilaterale.
Hrvatski predsjednik je rekao da je BiH, u kojoj je situacija za Hrvate „grozna”, već godinama izvan fokusa zapada, pa su odluke koje su po svojoj prirodi „dalekosežne za kvalitetu života i odnose među konstitutivnim narodima” u toj zemlji prepuštene onima koji po razini odgovornosti to ne bi trebali činiti. Te odluke s „negativnim učinkom za Hrvate u BiH” se donose dok „ljudi u Europi koji čine razliku” ili mogu utjecati „nemaju pojma” o tome.
„Dvojica mojih kolega i prijatelja o tome znaju više, jer su bliže tom prostoru i jer im svakom prilikom govorim o tome”, rekao je Milanović o predsjedniku Slovenije i Austrije, „ali sam isto tako ostao zapanjen razinom neznanja koje srećem kod većine europskih lidera – ljudi ne znaju ništa o tome”.
Milanović je rekao da je to zadatak za hrvatsku diplomaciju i visoku politiku: „To je jedino što možemo”. „To neznanje, jedan hladni manjak interesa onih koji bi mogli učiniti tu razliku baš me boli”, naglasio je. O zalaganju za blokiranje članstva Švedske i Finske u NATO savezu ako se ne osiguraju politička prava Hrvata u BiH predsjednik je rekao da to ne radi „da nekome napakosti, nego da pomogne onima koji na drugi način tu pomoć ne mogu dobiti”, pa i pod cijenu da se „zamjeri nekom izvan Hrvatske”.
BiH preko reda
Pahor je na Brijunima rekao da se godinama zalaže da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU-u preko reda „kako bi se izvukla iz tog začaranog kruga u kojem nema nikakvog napretka”. Slovenski predsjednik je naglasio kako je proširenje geopolitičko pitanje, što se pokazalo invazijom na Ukrajinu nakon koje europski lideri zagovaraju ubrzanje ukrajinskog puta prema članstvu, što se može primijeniti i na BiH.
„Mislim da nije moguće ne vidjeti zaplete na Balkanu u kontekstu Ukrajine i da pomognemo tamo gdje možemo”, rekao je. „Europska perspektiva je jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom Balkanu”, istaknuo je Pahor, upozorivši da će se odgađanjem proširenja otvoriti prostor nacionalizmima i politikama koje će stremiti promjenama granica, što može biti opasno ne samo za Balkan, nego i šire.
Slovenski predsjednik smatra „velikom srećom” da se NATO širio brže od EU-a te da sad uključuje Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju. Austrijski predsjednik rekao je kako stanovnici zemalja zapadnog Balkana moraju osjetiti da je sam proces pristupanja EU-u donio prednosti tijekom pregovora i da on mora biti „povezan s konkretnim koristima”. Van der Bellen je rekao da su mu Brijuni predivni. "Povezuje nas sadašnjost i budućnost, a to je EU", kazao je, dok je Pahor naglasio da je oduvijek bio za mirno rješavanje svih sukoba, referirajući se na rat u Ukrajini.
O ranjavanju hrvatskog državljanina
Milanović je komentirao navodno ranjavanje hrvatskog dobrovoljca u Ukrajini.
"Jako zanimljivo pitanje, a uvijek izbjegavam odgovoriti mentorski. To pitanje otvara druga pitanja. Jedan dragovoljac iz Južne Koreje se vratio u Seul i tamo će mu suditi jer je prekršio zakon... Ja želim da on bude što prije razmijenjen, da se što prije vrati u Hrvatsku. Išao je na vlastitu odgovornost, ne želim osuđivati, tu sam neutralan. Trebamo biti oprezni kada je u pitanju rat u Ukrajini. Ne mogu zaustaviti Ruse... Držim palčeve za ranjenog hrvatskog državljanina", rekao je Milanović te naglasio da se nada da nije teže ranjen.
Prvi Trilateralni sastanak predsjednika Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Republike Austrije održan je 2014. u Beču, kada je dogovoreno da sastanci postanu tradicija razmjene mišljenja o aktualnim pitanjima u međunarodnim odnosima, situaciji u EU-u i regiji te o odnosima triju država. Od tada se sastanci održavaju redovito svake godine, a domaćinstvo sastanaka se izmjenjuje. Predsjednik Milanović do sada je sudjelovao na dva sastanka: 2020. u Beču u Austriji i 2021. u Kostanjevici na Krki u Sloveniji.
Slovenija podržava ulazak Hrvatske u Šengen?
Slovenski predsjednik Borut Pahor rekao je da iz izjava nove slovenske vlade ne iščitava da će se podrška Ljubljane hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru uvjetovati provedbom odluke arbitražnog suda o razgraničenju dviju država.
"Nikada, pa ni danas neću komentirati politiku vladu Slovenije, ali mogu reći sljedeće – iz izjava nisam razabrao da bi realizacija arbitražnog sporazuma bila uvjet za ulazak u Šengen", rekao je Pahor na Brijunima, nakon tradicionalnog trilateralnog susreta s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom.
Slovenski predsjednik naglasio je kako će Slovenija i dalje zagovarati provedbu arbitraže, no i da je hrvatski ulazak u Šengen u slovenskom nacionalnom interesu. Milanović se složio da je hrvatsko članstvo u velikom interesu Slovenaca koji su vlasnici "ogromnog" broja nekretnina u Hrvatskoj.
Nova slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon iz redova socijaldemokrata, nekadašnje Pahorove stranke, ovaj je tjedan rekla da Slovenija podržava hrvatsko članstvo, no upozorila je da će konsenzus o tome u Europskoj uniji biti teško postići prije reforme šengenskog prostora. Fajon je potkraj svibnja također rekla da provedba arbitražnog sporazuma također nije povezana s hrvatskim članstvom u Šengenu, te da je to u interesu i Slovenije.
Van der Bellen je rekao da je Austrija oduvijek zagovarala hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru, pa je, kao i Pahor, čestitao što će Hrvatska od 1. siječnja iduće godine biti članica eurozone, što će dovesti gospodarske odnose na novu razinu. Milanović je istaknuo da je Hrvatskoj u interesu ulazak u eurozonu no da to "nije jednodimenzionalna priča" i da to "ljudima treba stalno govoriti".
