na prvu čudno, ali.. /

Znate li da prosječan umirovljenik ima 55 godine? A što bi rekli da nikad viđena nezaposlenost nije baš najbolja stvar...

Image
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell

Zbog manjka radnika ne možemo iskoristi svoj puni potencijal rasta, a znimljivo je da je prosječna dob umirovljenika 55 godina koji često bježe u sivu zonu i rade sezonske poslove u turizmu

23.6.2023.
11:58
Duško Jaramaz/Pixsell
VOYO logo

Hrvatska u svibnju 2023., u očekivanju rekordne turističke sezone, bilježi najnižu stopu registrirane nezaposlenosti od postanka države, odnosno kako je istaknuo hrvatski premijer još od 1989. godine.

Broj nezaposlenih u svibnju je pao za 7,2 % u odnosu na travanj, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 5,6%, dok je mjesec ranije iznosila 6,1%.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, niska stopa nezaposlenosti, kako se smatra, rezultat je uglavnom velikog trenda iseljavanja radnoaktivnog stanovništva – više od 300.000 ljudi u razdoblju od 2013. do danas, i to iz redova registriranih nezaposlenih osoba, kao i onih koji nisu bili zadovoljni sa svojim radnim mjestima, donosi Poslovni dnevnik.

Tako je rekordna nezaposlenost posljedica članstva Hrvatske u EU i velikih prilika na zajedničkom tržištu rada. S druge strane, novih radnih mjesta nema dovoljno: hrvatska ekonomija ih ne kreira, osobito ne u privatnom sektoru, a osobito ne ona kvalitetna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Javni sektor i dalje je prevelik – zapošljava oko 45% ukupno radno sposobnog stanovništava.

Po podacima koje Državni zavod za statistiku (DZS) preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem svibnja 2023. u evidenciji zavoda bilo je registrirano 97.758 nezaposlenih, što je za 7592 osobe ili 7,2% manje u odnosu na travanj.

Statistika na godišnjoj razini pokazuje da je broj nezaposlenih pao za 11%, no suprotno očekivanjima već na prvi pogled manjak nezaposlenih u očima analitičarima – nije dobra vijest.

To pokazuje među ostalim da postoji ozbiljan problem na strani ponude tržišta rada koji vodi u tzv. sekularnu stagnaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posrijedi je specifična vrsta ugroze pod čijim utjecajem ekonomija raste sporije od realnog potencijala upravo zbog nedovoljnog korištenja vlastitih resusa, pa kad je riječ o ljudskom resursu uz problem depopulacije to još znači manjak radne snage hrvatskog radnog kontingenta jer se cijele obitelji iseljavaju.

Radna mjesta koja stvaraju veću dodanu vrijednost se ne otvaraju, a ona koja se otvaraju nisu takva, pa ono što se proizvode odmah se i potroši. Vidi se to po strukturi deficitarnih zanimanja, primjerice konobara, kuhara i recepcionera u konkurentnom sektoru turizma i ugostiteljstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Taj efekt je vidljiv i u svibanjskoj statistici.

Među djelatnostima koje su u svibnju zabilježile najsnažniji godišnji rast broja osiguranika prema podacima HZMO-a ističu se u vrhu djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest turizam i ugostiteljsto s 7371 novih osiguranika.

Na mjesečnoj razini, očekivano najsnažniji rast bilježi ovaj sektor, pa je u odnosu na travanj broj osiguranika u turizmu i ugostiteljstvu porastao za 12.770 osoba ili 11,9%, na blizu 90.000.

Radnu snagu uvozimo, dok se domaća nezaposlena radna snaga polako ali sigurno prebacuje u socijalni sektor, i primjerice kroz razne programe relativno mladi ljudi ulaze u mirovinski sustav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prosječan novi umirovljenik starosti danas oko 55 godina, što znači da je tek oko 17% onih koji su umirovljeni nakon što su odradili puni radni staž, moguće je danas na korak ili je već postao nova karika sive ekonomije.

Navodno mnogi tako neregistrirani mladi umirovljenici u sezoni uvelike rade u turizmu, u naponu snage kao mladići i djevojke. Isplati se, zašto ne podebljati ionako slaba mirovinska mirovanja, tako mnogi zaključuju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa