"Ovo je slučaj koji pokazuje da bi se DORH trebao baviti istragama o onome što se događa danas, a ne neprestano se vraćati godinama i godinama u prošlost... Mislila sam na to da se i sad događaju neke stvari, evo i ja znam za neke slučajeve, ali ne bih se htjela miješati… Hvala i doviđenja”, komentirala je Kolinda Grabar Kitarović aferu Dnevnice i činjenicu da šef DORH-a stoji na press konferenciji sa šefom institucije koja je trenutačno pod DORH-ovom istragom.
Pritom su mnogi "skočili" kako je ona, baš kao i Plenković sa zajedničnikom presicom s Cvitanom, na granici ustavnosti te na koje to točno slučajeve predsjednica misli.
Kako tvrde izvori Večernjeg lista, predsjednica ne krši Ustav "jer, njezina se saznanja temelje na nalazima Državne revizije koja se odnosi na rad ministarstava obrane i vanjskih poslova. Obrana i vanjski poslovi, pak, spadaju u ustavne ovlasti predsjednice. "
Zašto samo dvije otpužnice za MiG-ove
Njezine se primjedbe radi “neambicioznog” pristupa DORH-a, saznaje se, odnose na dvije istrage u MORH-u koje se tiču pada MiG-a 21 broj 121 koji se srušio u plamenu 5. kolovoza 2014., te “zaustavljanja” priče o kontroverznom remontu eskadrile MiG-ova u Ukrajini na podizanju (samo) dvije optužnice radi pogodovanja u vrijednosti od 10.000 eura, za posao koji je stajao oko 150 milijuna kuna. Što se prvog slučaja tiče, skepsa predsjednice počiva i na saznanjima stručnjaka da je u slučaju pada 121-ice ostao neokrznut cijeli zapovjedni lanac u MORH-u i državnom vrhu jer je zaključeno da je “zakazao hidraulički sustav, što je izazvalo lančanu reakciju na nekim drugim tehničkim elementima”, kako je to javnosti objasnio tadašnji predsjednik Ivo Josipović. Oba slučaja s MiG-ovima zbila su se u mandatu Josipovića i ministra Ante Kotromanovića.
Trošenje novca na neuseljive zgrade
Kritika predsjednice u sferi MVP-a odnosi se na neprocesuiranje akcije kupnje zgrade u Bruxellesu, koja, premda kupljena za 11,5 milijuna eura, i dalje stoji neuređena i neuseljena. Kupljena je u vrijeme mandata Vesne Pusić, a u njoj je trebalo raditi stotinjak diplomatskih i gospodarskih predstavnika RH pri EU-u. Pokazalo se da su potrebni dodatni radovi na zgradi jer prvo treba ukloniti azbest koji je u nju ugrađen, a procjenjivalo se da bi dodatni radovi mogli stajati 40-ak milijuna kuna. Problem nije riješen, a naše diplomatske misije troše oko 200.000 eura godišnje na najam drugih prostora. Istraga je navodno pokrenuta kada je tvrtka koja je izgubila posao vezan uz kupnju zgrade za RH podnijela prijavu DORH-u.
Problematična je, navodno, i kupnja pokućstva za veleposlanstvo u Washingtonu, što se događalo u mandatu veleposlanika Joška Para, koji je više puta bio na meti predsjednice, posljednji put kada nije nazočio njezinu posjetu SAD-u.
