Pčele su marljive od ranog proljeća i prvi letovi su izletnički, tada provjeravaju "čega ima".
Ali one su i super meteorolozi jer tko ih promatra budnim okom, jasno će po njihovu raspoloženju prepoznati kad će se vrijeme promijeniti, ide li kiša i kad će "pljusnuti".
Tajne su to koje je od pčela i prirode naučio Zlatko Čanđar u svome polju lavande u Graberju Ivaničkom. Dok stoji u nepreglednim redovima eteričnih grmova u punom cvatu, otkriva da se ovim poslom počeo baviti slučajno.
Zlatko je gledao polje iza svoje kuće i iz hobija u mirovini zasadio lavandu 2010. godine.
Dvije godine od sadnje, imao je prvu žetvu, izdestilirao je ulje i shvatio da to više nije hobi nego novi posao. Sada ima svoj OPG Lavanda Budrovka.
U svom mirisnom polju, naučio je mnogo toga gledajući pa je i primijetio kako od ranog proljeća tu dolaze leptiri, bumbari i pčele. Prijatelj ga je u razgovoru ponukao da uzme prve košnice.
"Nisam imao priliku od nikoga naučiti kako imati pčele, prijatelj me na kavi pitao bi se htio time baviti pa mi je dao prve košnice. Danas imam od 15 do 20 košnica i proizvodim med. Počeo sam pratiti kako skupljaju pelud, potom nektar od kojeg rade med", govori.
Primjećuje da su radilice najbrojnije, da one izlaze van te skupljaju med.
"Ali pčele su i graditelji, rade vosak. Navečer se pred košnicom čuje zujanje jer ventiliraju. Naime, 20 posto meda moraju izventilirati prije nego ga spreme", otkriva nam ovaj zaljubljenik prirode i umirovljenik pripadnik Hrvatske vojske.
Ipak, najviše ga fasciniraju bumbari.
Kaže, postoje "domaći" koji imaju pruge po sebi, dok su drugi tamniji. "Dođu kad lavanda cvjeta. Priča govori da oni po zakonima prirode oni ne bi trebali letjeti jer imaju mala krila, a ipak lete! To je možda i poruka nama da nikad ne treba odustati, da uvijek treba letjeti, ići naprijed", govori zadivljeno...
Za njih kaže da dolaze od ranog jutra, ostaju do kasno uvečer, a vidio ih je na cvjetovima i po mraku pa primjećuje da oni ne odlaze spavati kao pčele. U proljeće se prvo pojavljuju matice koje su preživjele zimu hibernirajući, a potom rade svoju bumbarsku zajednicu.
U njegovu poslu pomogli su mu djeca, kćer je radila i u polju, a su oboje završili naprednu aromaterapiju. Puno toga proizvede na svom imaju, ekološki su to proizvod koje nudi na eko sajmovima. Ni nije to posao bez muka. Najteže mu je bilo 2014. godine kad je lavanda zbog vlažnog perioda propala te ju je morao ponovno zasaditi.
