Za sindikalista Krešimira Severa nema dvojbe - ne samo da nije bolje, nego je gore s tendencijom daljnjeg pogoršanja.
"Već po potrošačkoj košarici se vidi da se stanje nije popravilo. Kada je ukinuta manja stopa kriznoga poreza, postalo je neznatno bolje, no nema značajnog pomaka u standardu građana niti ga očekujemo nakon 1. studenog. Jednako se teško živi. Cijene, suprotno najavama, ne padaju, pogotovo tu mislim na pekarske proizvode. Naprotiv, najavljuje se poskupljenje plina, što će povući za sobom i cijenu grijanja i sve ostale cijene", kaže predsjednik SSSH.
Presudni pokazatelji za rast standarda su i dalje "u crvenom":
"Bilježimo povećanje broja nezaposlenosti, nelikvidnost raste, što znači da je sve manje plaćanja, 65 tisuća zaposlenih ne prima plaće, što je katastrofa, a dolaze nam i nove najave da će se kriza produbiti. Naime, oni koji su dosad izdržavali krizu i preživljavali, primjerice građevinari, posustaju. Također, nema pada kamatnih stopa što se također najavljivalo, potražnja za kreditima i dalje pada, gospodarstvo je ostalo bez kredita kako bi pokrenulo poslove i otvorilo nova radna mjesta, a istovremeno se ne može reći da se išta pozitivno dogodilo po pitanju očuvanja postojećih radnih mjesta. Dapače. Umirovljenicima nije bolje, nikome nije bolje, osim nekih pojedinaca koji niti nisu živjeli od svoga rada, nekima od njih ta kriza i pogoduje. A oni koji žive od svog rada su ili još više osiromašili ili stagniraju", kaže Sever.
Upitan smatra li stoga da se izjava premijerke Kosor isključivo ticala ukidanja kriznog poreza, Sever odgovara da se izjava "vjerojatno odnosila na puno šire želje, ali od želja do realizacije ima puno koraka. Kod nas je realizacija izostala".
Ako računamo da smo prije 178 dana dotakli dno recesije...
Politolog Višeslav Raos kaže da ne može reći da Vlada ništa ne radi, ali ona taj svoj rad prezentira kao da su riješili daleko više problema, nego što su u stvarnosti i riješili, a to je "samo kap u moru".
"Bolje je ako računamo da smo u trenutku te njene izjave dotakli dno recesije, no ekonomisti nisu složni oko toga je li se stanje popravilo ili nije. Ima pokazatelja koji indiciraju da ide na bolje, za nijansu, ali standard građana to baš i ne potvrđuje. Sigurno je da nikome nije puno bolje, ali i da je samo nekima bolje, dok drugima nije", kaže Raos o Kosoričinom obećanom "boljem životu".
Po njemu je problematično što HDZ reforme ne provodi te što su mjere koje su donijeli, a dio njih i proveli, svakako bile zakašnjele.
"Nije problem u tome što su u Sanaderovo 'zlatno doba', odnosno na vrhuncu financijskog balona, tvrdili da krize nema, nego što nisu tada restriktivnije vodili javne financije. Da su to učinili, lakše bi se snašli u krizi", zaključuje Raos.
'Eventualno zaustavljanje nazatka, ali ni u to nisam siguran...'
Profesor na Filozofskom fakultetu Žarko Puhovski kaže kako se zasad oko 1. studenog "boljim životom" mogu pohvaliti oni kojima je ukinuti krizni porez od 4 posto na primanja veća od 6.000 kuna, ali...
"Ne vidim da se osjeća napredak. Eventualno zaustavljanje nazatka, no ni u to nisam siguran. Svijest o poboljšanju bi trebala nastupiti naknadno, odnosno nakon što se činjenično stanje promijeni na bolje, kao što se i kriza u nas osvijestila naknadno", kaže Puhovski.
Na pitanje o tome koji je najbolji objektivni pokazatelj koji svjedoči o poboljšanju uvjeta za život u Hrvatskoj, Puhovski odgovara da bi to bila osobna potrošnja.
"Nemamo drugi objektivizirani pokazatelj. Ako osobna potrošnja zabilježi porast, ne sada za vrijeme blagdana, nego u siječnju i veljači i to u odnosu na prethodnu godinu, onda ćemo moći reći da nam je bolje", navodi Puhovski.
Prethodni članci:
arti-201005060795006 arti-201007050884006 arti-201005070220006 arti-201010010445006 arti-201009290041006
