Slanje pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u devet međunarodnih misija pod pokroviteljstvom UN-a, NATO-a i EU-a podržali su u petak u Saboru i vladajući i oporba, osim Živog zid koji podržava samo sudjelovanje hrvatskih vojnika u misijama UN-a, dok za ostale ne vidi svrhu.
Zastupnici su raspravljali o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misiji potpore miru "RESOLUTE SUPPORT" u Afganistanu, u operaciji Europske unije "EUNAVFOR MED SOPHIA".
Radi se i o operaciji u sklopu aktivnosti pojačane prednje prisutnosti NATO-a u Poljskoj, operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, misiji potpore miru "NATO MISIJI U IRAKU", operaciji potpore miru "EU NAVFOR SOMALIJA ATALANTA", te operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda.
U svim misijama u 2019. godini ukupno bi trebalo sudjelovati do 366 pripadnika Hrvatske vojske, a financijska sredstva planirana su na razini Ministarstva obrane u iznosu od 124 milijuna kuna, kazao je državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić.
Branimir Bunjac iz Živog zida prigovorio je da Hrvatska svoju vojsku šalje po cijelom svijetu, dok s druge strane nema za osnovne potrebe svojih građana.
"Pored Afganistana gdje podržavamo marionetsku vladu koja prodaje drogu, kakva je korist od toga da hrvatski vojnici idu na rusku granicu? Što će hrvatska vojska raditi u Iraku", upitao je Bunjac i dodao da Živi zid podržava samo mirovne misije pod pokroviteljstvom UN-a.
"Opasna je teza da će Hrvatskoj biti bolje i da će biti sigurnija ako ostane bez saveznika", poručio je Davor Ivo Stier (HDZ) zastupnicima Živog zida. "Suočeni s velikosrpskom agresijom, gdje smo se morali naoružati, gdje smo bili sami i bez saveznika, to smo sve već prošli", kazao je Stier i istaknuo kako si više nikada ne smijemo dozvoliti biti bez saveznika.
"Zato nam trebaju obrambeni saveznici, da više nitko ne pomisli da bi mogao napasti Hrvatsku, u tome je prednost članstva u NATO i u tome je državnički potez predsjednika Tuđmana", kazao je Stier i pozvao zastupnike Živog zida da "ne budu veći Hrvati od Tuđmana".
Anđelko Stričak (HDZ) naglasio je kako sve navedene misije imaju za cilj uspostavu mira i smanjenje nestabilnosti te ih zato treba podržati. Podršku slanju hrvatskih vojnika u međunarodne misije dao je i Franko Vidović (SDP).
Iako ih nema puno, zahtjevi za povratak djece uvijek su teški i osjetljivi
Saborski zastupnici suglasili su se u petak da Hrvatski sabor treba donijeti zakon koji će omogućiti provedbu konvencije koja osigurava žuran povratak nezakonito odvedenog djeteta ili djeteta zadržanog u nekoj državi, uz što manje traume za dijete.
Nedavno smo imali slučaj djeteta kojem je sporo postupanje sustava donijelo veliku traumu, podsjetila je Bernarda Topolko (HNS), očito misleći na dječaka Cesarea iz Splita.
Najgore je za djete, ali i za društvo, kad se stvar "rasteže", kad se ne zna tko i za što odgovara, tada uvijek stradava najslabiji, a to je dijete, kaže Orsat Miljenić (SDP) koji drži da zakon izuzetno ndobro definira tko, što i u kojim rokovima treba odraditi.
Iako zahtjeva za povratkom djece godišnje nema puno, to su uvijek teški i osjetljivi predmeti, kaže Miljenić, zadovoljan rješenjem po kojem će o zahtjevu za povratak protupravno odvedenog djeteta odlučivati samo jedan sud, Općinski građanski sud u Zagrebu, a o žalbama Županijski sud u Zagrebu.
Lani je zaprimljeno pet zahtjeva za povratak djeteta iz Hrvatske te 14 za povratak u Hrvatsku, godinu prije bilo ih je devet, odnosno 17.
Zastupnici poručuju kako osim o brzini povratka djeteta treba voditi računa da taj postupak bude diskretan i human. U procjeni troškova u obzir nisu uzeti troškovi prijevoda i prevoditelja sa stranih jezika, naglasili su zastupnici u raspravi o provedi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece.
Ta je Konvencija potpisana u Hagu 1980. godine, a Hrvatska je njena stranka od listopada 1991. godine. Cilj joj je osigurati što žurniji povratak nezakonito odvedenog djeteta ili djeteta zadržanog u nekoj državi, odnosno da se prava na skrb i kontakte s djetetom po pravu jedne države stvarno poštuju u drugoj.
Donošenjem zakona žele se jasno utvrditi ovlasti policije, resornog ministarstva, centara za socijalnu skrb i sudova, kako bi se osigurao povratak odvedenog djeteta ili omogućili kontakti roditelja s njim.
Saborska oporba: Predložene izmjene Zakona obezvrjeđuje edukacijsku struku
Saborska oporba 'sasjekla' je u petak predložene izmjene Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, nazvavši ih paradoksalnima, nedosljednima i neodgovornima, a određene dvojbe imali su i vladajući zastupnici.
Edukacijski rehabilitatori redom kritiziraju te izmjene, jer se struka obezvrijedila, podijelila, oslabila, izmjenama ste i djeci s teškoćama u razvoju i roditeljima rekli da je apsolutno nevažno tko će provoditi rehabilitaciju, poručila je Marija Afirev (SDP) predstavnici resornog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
To Ministarstvo, naime, predlaže brisati obvezu udruživanja u Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora i obvezu provjere stručnosti pri Komori, radi obnavljanja licence magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku rehabilitacije.
Što su edukatori zgriješili da ih je snašla ovakva sudbina, ustrajava Alfirev, čije razmišljanje dijeli Branimir Bunjac (Živi zid), koji očiglednim drži postojanje sukoba s Komorom.
Temelji li se sukob na ingerencijama koje bi vi željeli preuzeti ili na nekim materijalnim interesima, pitao je predstavnicu Ministarstva i poručio da bi Komora edukacijskih rehabilitatora trebala biti u jednakom položaju kao i druge komore.
Prijedlog da Komora edukacijskih rehabilitatora vodi postupke priznavanja inozemnih diploma, osim za rehabilitatore u predškolskim i školskim ustanovama, smeta i Gorana Beusa-Richembergha (Glas), koji upozorava da se radi o presedanu za koji nema "suvislog razloga". Ni u jednoj djelatnosti nije se dogodilo da se stručnjaci iz iste domene dijele u dvije klase ovisno o tome gdje rade, kazao je zastupnik, te poručio nadležnima da ne rade segregaciju u struci.
I Kažimir Varda iz Kluba BM 365, koji pripada vladajućoj većini, propituje neka rješenja i poziva da se o njima razmisli do drugog čitanja. Prijedlogom o neobveznom članstvu u Komori odričemo se sustava shvaćanja regulatornih profesija, kaže zastupnik. Napominje kako su u savjetovanju o zakonu stigle 142 primjedbe, a prihvaćeno je samo njih deset.
Iako HDZ podržava prijedlog, Ante Babić (HDZ) apostrofira velik broj pristiglih primjedbi, uglavnom od struke, te činjenicu da nijedna nije prihvaćena.
Predstavnica Ministarstva Margareta Mađerić ističe da su predložena rješenja "rezultat rada radne skupine, ali i usuglašavanja s nadležnim tijelima". Ističe kako je prijedlog u prvom čitanju te da su svi prijedlozi dobrodošli.
