O obnovi stradalih objekata na Baniji nakon potresa, ali i onoj koja je provedena nakon Domovinskog rata, raspravljalo se u sinoćnjoj emisiji "Otvoreno" Hrvatske radiotelevizije. Zasad je više od 5600 objekata proglašeno trajno ili privremeno neuporabljivima. Također, 25.000 stambenih objekata obnovljeno je ondje nakon rata, a vrijednost tih radova bila je 2,5 milijardi kuna. Pitanje je ima li u ondašnjoj obnovi temelja za optužbu za ratno profiterstvo i tko bi trebao snositi odgovornost.
Grbin: Problem obnove nakon rata evidentno postoji
Peđa Grbin, predsjednik SDP-a, vidio je izvješća pučkih pravobranitelja od prije pet i više godina te kaže kako je gotovo svake godine pučki pravobranitelj obavještavao Hrvatski sabor o stotinama konkretnih primjedbi na probleme u obnovi.
"Dakle, problem obnove nakon rata evidentno postoji. Nažalost, sada nakon potresa je eskalirao. Dio tih kuća je srušen. Želja s ovim istražnim povjerenstvom nije samo otkrivanje krivaca", rekao je.
Govoreći o obnovi koja će uslijediti, Grbin je kazao kako treba izbjeći pogreške iz prošlosti.
"Ide se prema obnovi koja bi išla za promjenom konstrukcijskih elemenata i ojačale bi se građevine. Tijekom rasprave, iz oporbe smo sugerirali da se možda ide korak dalje ne na nužni minimum, nego da dignemo na nadstandard. Ovaj potres je pokazao da je nadstandard potreban", rekao je Grbin dodavši kako u Zagrebu ni 10 mjeseci nakon potresa obnova nije počela.
Župan Žinić: To je tako kad radite na 25.000 objekata
Ivo Žinić, sisačko-moslavački župan, kaže da poslijeratnu problematiku obnove kuća treba malo bolje poznavati.
"Od početka imamo procjenu ratne štete kao što sada imamo procjenu tri kategorije markica. Ovdje je bilo šest kategorija. Za prve tri kategorije su ljudi dobivali novac i sami su obnavljali. To su bile manje oštećene kuće u ratu. Obnavljale su se četiri, pet, šest kategorija. Samo šesta kategorija ili djelomično peta kategorija, koje su bile potpuno srušene, one su obnavljane iz temelja. Bilo je primjedbi. To je tako kad radite na 25 tisuća objekata. Bilo je i puno aktera. Na desetke inženjera, na stotine građevinskih radnika", rekao je.
Žinić je rekao kako i sada postoje tehnički nedostatci u objektima koji se rade i da je tada Hrvatska napravila program koji nikada neće ponoviti u kojem je izgrađeno 156.000 kuća, godišnje i do 20 tisuća.
"Naravno da je tu bilo propusta, vjerojatno određenih problema. Sve ove objekte znam i čak i obitelji poznajem. Tu se radi o pravilima koja su bila definirana", rekao je.
Nadalje, župan Žinić pozvao je da se istraži poslijeratna obnova.
"Ako postoji ikakav koruptivni dio u obnovi, pozivam i molio bih, radi sebe kao inženjera, da se to istraži. Svaka od ovih 25 tisuća kuća je priča za sebe. Ne možemo generalizirati. Većina kuća koje su napravljene u obnovi bolje su nego koje su bile izgrađene prije rata", rekao je.
Čačić: Sustav obnove bio je nadprosječno kvalitetan
Radimir Čačić, varaždinski župan koji je svojedobno bio ministar graditeljstva, kaže kako je onomad, u poslijeratnoj obnovi, sustav bio iznadprosječno kvalitetno postavljen.
"Na razini onoga što bih sada napravio. 1995. godine se krenulo, bilo je nereda, svega. Trebalo je vratiti 450 tisuća ljudi. To je strašan pothvat. Doneseni su propisi koji su samo otprilike svojih 15-20 posto novi objekti. Ti novi objekti rade se na starom temelju ako je ikako moguće ili barem djelomično starom", kazao je.
Ipak, dodao je Čačić, bilo je svega pa i korupcije.
"Ugrađivali su se neodgovarajući materijali, nije bilo kvalitetnog betona, željeza, agregata. Već 1996. godine stvar je stavljena pod kontrolu. Zakon je dorađen i sustav je bio vrlo čist. Po dolasku na mjesto ministra, dobio sam naznake da postoje određene sprege unutar ministarstva, nekih ljudi s nekim consulting tvrtkama, izvođačima. Odmah sam formirao upravu za unutrašnju kontrolu koja nikad nije postojala. Da mi se ne dogode igre privatnih sprega, dao sam da se sve ispita. Neki ljudi su sami otišli", istaknuo je.
Horvat Grbinu: Sami sa sobom zaključite što želite
Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, osvrnuo se na SDP-ovo inzistiranje na povjerenstvu koje će utvrditi političku odgovornost za poslijeratnu obnovu na Baniji.
"Ono što morate napraviti, morate se lijepo vratiti u svoj klub i sami sa sobom zaključiti što u stvari želite. Kad ćete sami sa sobom biti na čisto onda možemo komunicirati što nam treba. Ono što je bitno, je li netko spreman ili nije, pokazali smo samim time jer je DORH neke stvari već pokrenuo, kriminalistička policija je izuzela dokumentaciju i to ne jednog slučaja", rekao je Horvat replicirajući Peđi Grbinu.
Također je istaknuo kako se Banija i Grad Zagreb neće obnavljati isključivo po Zakonu o gradnji, već i po nekim procesima koji su implementirani u Zakon o obnovi.
"Promijenili smo pravilnik, promijenili smo tehnički propis, i jasno rekli u što se ide u procesu ishođenja građevinske dozvole kada se zadire u osnovne konstruktivne dijelove koji su temelj statike objekta, a kada se obnova radi bez potrebe ishođenja izrade glavnog projekta i ishođenja građevinske dozvole", rekao je.
Mažar: Dostavili smo sve podatke za manje od 24 sata
Nikola Mažar, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, rekao je kako sukladno izvidima koji su se provodili na terenima i izuzimanje dokumentacije, dostavili su određeni dio dokumentacije.
"U elektroničkom zapisu smo dostavili sve tražene podatke u roku manjem od 24 sata krim-policiji. Nikome nije više u interesu nego Vladi RH da se razjasni ako je u tom velikom procesu gdje je više od 156 tisuća kuća obnovljeno. Dali smo sve podatke od 25 tisuća nekretnina na području Sisačko-moslavačke županije do drugih podataka", rekao je.
Rekao je kako je 5600 kredita dano ljudima na brojku od 25 tisuća nekretnina te da su ti ljudi, zahvaljujući tim kreditima, sami obnavljali kuće. Kazao je i da je 2300 obitelji dobilo građevinski materijal darovno te da je bilo i samoobnove.
Grbin je rekao Mažaru kako se istražnom povjerenstvu dokumenti moraju dostaviti te onda postaju javno dostupni.
"Ako nemate što kriti, onda dostavite medijima što od vas traže. Ne kršite nijedan zakon ako to dostavite, ali kršite ako to ne dostavite", istaknuo je Grbin.
Ministar graditeljstva Darko Horvat rekao je na kraju kako je gotov koncept izmjena Zakona o obnovi te da će biti predstavljen u srijedu na užem kabinetu Vlade.
