Svakodnevno možemo čuti komentare da je "Hrvatska zemlja uhljeba", a kada se vidi podatak koliko je Hrvata učlanjeno u političke stranke, takve izjave postaju naša realnost. Baš o konceptu i percepciji "uhljebljivanja" u državnim službama kroz političke stranke piše profesor javnih politika i upravljanja na Fakultetu političkih znanosti Zdravko Petak za Glas Istre.
Kao usporedbu navodi stanje u Ujedinjenom Kraljevstvu i Hrvatskoj. Tako Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlja sa 65 milijuna stanovnika ima Konzervativnu stranku koja broji 120.000 članova, a primjerice HDZ, je stranka od 200.000 članova, dok je Hrvatska zemlja s otprilike četiri milijuna stanovnika.
Kako piše Petak, većini ljudi je teško za shvatiti da ključna stranka u zemlji koja im približno šesnaest puta manje stanovnika od te zemlje, ima skoro dvostruko više članova od jedne od ključnih stranaka u toj neusporedivo većoj zemlji. Postavlja se pitanje je li ovo specifično samo za Hrvatsku i je li takvo stanje i u njenom regionalnom okruženju te koje su društvene posljedice tako široke rasprostranjenosti stranačke pripadnosti među stanovništvom?
Broj članova političkih stranaka se značajno smanjio u Europi
Važno se zapitati se kakvi su trendovi u važnosti članstva u političkim strankama u europskim demokracijama. Politolozi su u posljednjih deset godina proveli istraživanja u većini europskih država, a ona su pokazala da se trend učlanjivanja u političke stranke smanjuje. U nekim državama je trend smanjenja takvih članstava izraženiji, negdje manje izražen, međutim, ukupno gledano, u zadnjih desetak godina se broj članova u strankama smanjio u europskim zemljama. Ako se gleda koliko je koliko je iznosio udio stranački organiziranih građana u posljednjim istraživanjima on se u najvećem broju slučajeva kretao od 1 do 4 posto ukupnog stanovništva.
09.11.2015., Zagreb - Branko Tunic najvise je slavio u HDZ-u nakon proglasenja rezultata. Ponosno je lijepio clansku stranacku iskaznicu na celo. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Najmanji je u Poljskoj (0.79%) i Mađarskoj (1.01), a nakon toga u Ujedinjenom Kraljevstvu (1.20%) i Češkoj (1.75%). Udio članova stranaka u većini drugih europskih zemalja kreće se od 2 do 5 % ukupnog broja stanovništva (Belgija 4.82 %, Danska 3.67 %, Irska, 2.15%, Njemačka 2.13 %, Nizozemska 2.43%, Portugal 2.92%, Španjolska 4.18%, Švedska 3.55 %), piše Petak za Glas Istre. No, ima i tu izuzetaka. Tako je primjerice Austrija. U toj zemlji političkim strankama pripada čak 13.48 % stanovništva. Istraživanja su još pokazala da je u demokratskim državama nove Europe kao što su Mađarska, Češka i Poljska, razmjerno nizak udio stranački organiziranih građana u ukupnom stanovništvu, a nizak udio stranačke pripadnosti možemo uočiti i u zemljama westminsterskog modela demokracije.
U većini ostalih demokracija postotak stranačkih organiziranih građana je nešto veći, ali osim u slučaju Austrije nigdje ne prelazi 5% stanovništva. Austrija je vrlo specifičan primjer jer navodi se da je ondje članska iskaznica jako bitna za napredovanje na upravljačke pozicije u javnim službama i firmama. No, zanimljivo je vidjeti da je po posljednjem izvještaju Transparency Internationala Austrija plasirana u sam vrh najmanje korumpiranih zemalja.
U Hrvatskoj ukupno otprilike 420.000 članova u strankama
Prema podacima o broju članova političkih stranaka u našoj zemlji, najčešće se spominje brojka od 400.000 do 420.000 članova, od čega se nešto više od pola odnosi na HDZ (208.000 do 220.000). Više desetaka tisuća članova broje SDP i HNS. To pokazuje da je 10 posto stanovništva učlanjeno u političke stranke. Što je zapravo iznad prosjeka zemalja EU.
Politolozi su napravili i pojedinačna istraživanja o uključenosti u političke stranke u drugim zemljama bivše Jugoslavije i šire regije Jugoistočne Europe. Pokazalo se da je postotak uključenosti građana u političke stranke vrlo visok u tim zemljama i vrlo sličan onome koji je u Hrvatskoj. Izuzetak je Slovenija u kojoj je postotak znatno sličniji onom u drugim zemljama Srednje Europe.
