Živjeti u Zagrebu znači živjeti s nesnosnim svakodnevnim gužvama u prometu; osim možda ljeti kada je pola grada na moru, pa vam do posla treba 15-ak minuta, umjesto standardnih 45 na koje ste navikli. Grad se proširio, automobila je svakim danom sve više, a prometna se infrastruktura mijenja puževim koracima. Odnosno, ne mijenja se, pa gužve svakim danom postaju sve gore. S koje god strane išli prema Zagrebu, neminovno je da ćete negdje zapeti.
U cijelom tom košmaru, ne daj Bože da padne kiša…jer tek tada u prometu kreće kaos dostojan onih u najvećim europskim i svjetskim metropolama.
Pod hitno smanjiti broj vozila u prometu
Iz proračuna za 2022. godinu vidljivo je da se po pitanju rasterećenja gradskih prometnica nešto planira, a to nešto je denivelacija Slavonske avenije, jedne od najprometnijih cesta u Zagrebu. No, Slavonska avenija samo je jedan od prometnih problema koji muče Zagreb.
Ima li uopće rješenja za prometne gužve u metropoli i kako ih riješiti? Odgovore na ta pitanja potražili smo kod prometnog stručnjaka Željka Marušića, koji kaže da za rasterećenje zagrebačkog prometa postoje posredne i izravne mjere.
Prometni stručnjak prof. dr. sc. Željko Marušić
Kao glavnu posrednu mjeru, Marušić navodi smanjenje broja vozila u prometu, što se može napraviti kroz nekoliko stvari.
"Mora se osmisliti način da se dio ljudi prebaci na rad od kuće. Tvrtke bi trebale procijeniti tko putuje tim kritičnim pravcima i dodatno subvencionirati ljude da rade kod kuće", kaže nam ovaj prometni stručnjak.
"Druga stvar bi trebala biti da se dodatno osmisli i pojača car sharing i korištenje platformi sličnih taksiju, pa da taj auto kada putuje ukrca više putnika. Treća stvar je korištenje bicikla i električnih romobila, pa je tu jako važno da se izgrađuju biciklističke staze", veli.
Kombinacija s javnim prijevozom
U posredne mjere spada i osmišljavanje parkirališta uz gradsku jezgru, gdje bi ljudi parkirali, a do garda nakon toga išli javnim prijevozom, a za petu mjeru Marušić inovativno predlaže da imamo prstene parkiranja. Oni bi funkcionirali na način da čovjek kupi pokaz, na cijenu pokaza da doplati 30 do 50 posto iznosa, a za taj dodatak da mu se osigura parking mjesto. Tada bi ljudi, pojašnjava Marušić, više koristili javni prijevoz u centru, što bi svakako rasteretilo prometnice.
Kaže da treba redefinirati sustav subvencioniranog parkinga, a po njegovim riječima, "suludo je da netko plaća sitni iznos i za taj iznos može cijeli mjesec držati auto na parkiralištu".
"Ne može se za 100 kuna parkirati u centru grada i da auto stoji 15 dana, znači da mu taj auto ne treba", kaže. "To je suludo i protivno nacionalnim interesima. Moramo ići prema tržišnim uvjetima", rezolutan je, dodajući da je neka procjena da su trećina vozila u prometu oni koji traže parking.
Zagrebu treba Jarunski most
Što se tiče izravnih mjera, odnosno same prometne infrastrukture, tu je jasan kao dan – pod hitno nam treba Jarunski most.
"Osobno ne bih bio radio rekonstrukciju rotora. Nama treba čim prije spojnica Jarunski most. Netko, primjerice, ide u Novi Zagreb, zašto on mora sada ići tamo od Rudeša dalje Slavonskom avenijom? On opterećuje cestu jer mora ići Savskom na rotor. Da može proći mostom, ne bi opterećivao tu dionicu", kaže.
Željeznica dijeli grad
Dugoročno treba vidjeti i pitanje koridora sjever-jug, odnosno denivelacije željeznice kroz grad, da grad profunkcionira i na toj relaciji.
Jedna od kritičnih prometnica je i Aleja Bologne koja je jednostavno preopterećena. Problem Bologne bi se, teoretski, riješio sjevernom obilaznicom i tunelom kroz Medvednicu. No to je dosta zahtjevno i ne znam koliko je moguće realizirati.
"Moramo što je više moguće koristiti gradsku željeznicu, a njezin problem je što ona dijeli grad na sjever i jug", kaže, pa dodaje da se u budućnosti svakako mora iznaći rješenje za to. Što se tiče najavljenog projekta denivelacije Slavonske, kaže da je i to potrebno i dobro za smanjenje gužvi.
"Loše je što se zanemaruju posredne mjere, koje moguće imaju veći efekt nego izravne. Puno bi se napravilo samo s Jarunskim mostom i posrednim mjerama", zaključuje Željko Marušić u razgovoru za Net.hr.
