Teleoperateri i njihovi akviziteri, banke, osiguravajuća društva... gotovo svi međusobno razmjenjuju baze podataka o građanima, uključujući njihove OIB-ove ili brojeve telefona, kršeći time Zakon o zaštiti osobnih podataka, iako AZOP može sankcionirati takve prakse novčanim kaznama od 20.000 do 40.000 kuna.
"Pripremite listu s imenima potencijalnih klijenata"
Koliko je sve to otišlo daleko, posvjedočio je Slobodnoj Dalmaciji jedan čitatelj opisavši praksu s kojom se suočio na razgovoru za posao u Erste banci.
"Prošao sam prvi krug i bio, naravno, sretan kad su mi rekli da sam u užem izboru. Prije nego što sam, međutim, došao na sljedeći razgovor, rečeno mi je da moram pripremiti listu s imenima potencijalnih kandidata koji trenutačno nisu u Erste banci, a bili bi voljni u nju prijeći. Što dulja lista - to veća šansa za posao, tako sam to shvatio. U svakom slučaju, rekao sam članovima najuže obitelji kako ću ih vjerojatno, ako dobijem posao, morati prebaciti u drugu banku. Nazvao sam i najbliže prijatelje, no priznajem da sam neka imena nabacio bez konzultacija s tim osobama kako bih na razgovor došao sa što dužim popisom. Čujte, i drugi kandidati to vjerojatno rade kako bi došli do posla u banci. Sve mi je, međutim, bilo jako mučno, tražili su od mene nešto što uopće nije bilo navedeno u natječaju", ispričao je kandidat.
"Da su me zaposlili, morao bih sve te ljude dovesti u banku"
No, još više ga je šokiralo kada su na samom razgovoru za posao tražili od njega da za svakog od potencijalnih klijenata, čija je imena dostavio, kaže je li zaposlen, čime se bavi, bi li kod njih otvorio tekući račun, je li zainteresiran za štednju...
"Da su me zaposlili, vjerojatno bih morao realizirati sve to što sam najavio, odnosno dovesti te ljude u banku, a ovako sam, na sreću, odnio taj papir doma sa sobom. Užasnut sam, međutim, činjenicom na što su sve ljudi danas prisiljeni kako bi došli do posla, osjećam čak da se ovdje radi o jednoj vrsti diskriminacije", kazao je.
U Erste banci kažu, pak, da prilikom provedbe selekcijskog procesa za zapošljavanje od kandidata ne zahtijevaju popis potencijalnih klijenata niti ikakve podatke o njima.
"Selekcijski proces prije svega uključuje provjeru stručnog znanja potrebnog za uspješno obavljanje svakodnevnih zadataka koje podrazumijeva određeno radno mjesto. S obzirom na specifičnosti radnog mjesta za koje se odabire kandidat, selekcija često uključuje podatke o prethodnom iskustvu kandidata, a kada je riječ o prodaji, i okvirnoj visini portfelja klijenata. Na taj se način utvrđuje kompleksnost posla i iskustvo zaposlenika u prodaji. No, važno je napomenuti da se nikada ne traže podaci o klijentima, uključujući i podatke kao što su imena klijenata i slično", odgovorili su Slobodnoj Dalmaciji iz Erste banke.
Praksa zbog koje se može pokrenuti i ustavna tužba
Savjetnica za financije u splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača, Iskra Maras Jelavić, ističe da je, ako je točno ono što je spomenuti kandidat za posao rekao, riječ o izrazito nemoralnoj praksi zbog koje se može pokrenuti tužba pred Ustavnim sudom.
"Općepoznato je da djelatnicima banaka koji rade u prodaji plaća danas ovisi o broju sklopljenih ugovora, no o tomu vam nitko neće iskreno govoriti", napominje Maras Jelavić.
U AZOP-u kažu kako se radi o "disponiranju tuđim osobnim podacima bez pravne osnove, a time i protivno odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka".
"Izuzetno, dostavljanje podataka bilo bi moguće samo u slučaju postojanja privole osobe koja bi bila upoznata s obradom njezinih podataka u navedene svrhe, a ta privola mora biti izričita i lako dokaziva", kazao je ravnatelj AZOP-a Anto Rajkovača.
