Sporazumom o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine, koji su u srijedu u Dubrovniku potpisali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i hrvatski premijer Andrej Plenković, formaliziraju se dosadašnje aktivnosti suradnje između dviju zemalja, odnosno hrvatske pomoći Ukrajini koja je dosad iznosila oko 300 milijuna eura, te uključila 11 paketa vojne pomoći.
"Hrvatska i Ukrajina ponavljaju svoju najoštriju osudu ničim izazvanog, neopravdanog i nezakonitog aktualnog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i privremene okupacije državnog područja Ukrajine, što predstavlja očito kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN-a, Helsinški završni akt i Parišku povelju", navodi se u tekstu sporazuma koji su Zelenskij i Plenković potpisali uoči dubrovačkog samita Ukrajina - Jugoistočna Europa.
"Dragi prijatelji, moramo jačati kapacitete za borbu protiv destabilizacije Europe i svijeta", kazao je Zelenski, nakon čega je naglasio važnost bilateralnih sporazuma. "To je ključno za strukturu Europe" . Zapitao je potom kako natjerati Rusiju na mir. "Mi u Ukrajini smo razvili plan djelovanja koji može premostiti jaz koji trenutačno ne omogućava mir. To je plan za stabilnost, za sve vaše zemlje. Kada se taj plan počne provoditi, Rusija će izgubiti svoju moć koja joj omogućava da predstavlja prijetnju za cijelu Europu", izjavio je Zelenski.
Nastavio je da je EU najveći partner Ukrajini u ostvarivanju tog cilja, a da geopolitička sigurnost ovisi o tome ima li Ukrajina mjesta u NATO-u. "Ako ga ima, Putin će izgubiti svoju moć. Ukrajina se nikada neće pokoriti Rusiji, u tome smo odlučni", rekao je i dodao da zato smatra da je članstvo Ukrajine u NATO-u i EU ključni za mir u Ukrajini.
Naglasio je da u narednim mjesecima imaju priliku za mir te da vide priliku da okončaju rat do 2025. "Oslanjamo se na potporu Velike Britanije, Italije, Njemačke, Francuske i SAD-a. Računamo na svakoga od vas. Zajedno možemo postići sve što je potrebno", istaknuo je Zelenski.
Plenković je uvodno na samitu istaknuo odlučnost u potpori Ukrajini te naglasio da Hrvatska već uživa u privilegijama koje daje EU, te da svoju pomoć nudimo i Ukrajini te drugim zemljama koje žele postati članice.
Počelo je obraćanje Plenkovića i Zelenskog novinarima:
"Ponovili smo našu snažnu potporu Ukrajini koja je žrtva ruske agresije već skoro tisuću dana. S te strane će podrška biti snažna i postojana i u budućnosti. Ona je i odraz hrvatsko-ukrajinskog prijateljstva, Ukrajina je bila jedna od prvih država koje su priznale Hrvatsku. Potpisali smo i sporazum koji obuhvaća sve bitne aspekte podrške Ukrajini", rekao je uvodno premijer Plenković.
"Dubrovačka deklaracija rezimira snažnu političku volju podrške Ukrajine, a podupiremo i napore mirovne formule predsjednika Zelenskog, očekujemo da se ta dinamika intenzivira. Smatramo da joj treba davati snažnu potporu kako bi i u pregovorima imali bolju poziciju", rekao je.
"Hrvatska podržava ukrajinski teritorijalni integritet. Spomenuli smo i Hrvatska iskustva. Siguran sam da će ovaj sastanak zbog širih međunarodnih napora koje radi predsjednik Zelenski predstavljati dodatnu potporu od strane sudionica, drago mi je da je Hrvatska bila domaćin ovako uspješnog sporazuma", uvodno je kazao Plenković, nakon čega se obratio predsjednik Zelenski na ukrajinskom jeziku.
Predsjednik Zelenski rekao je da je ovo njegov prvi posjet Hrvatskoj kojoj izražava zahvalnost, dodajući da su Ukrajina i Hrvatska izgradile uspješne strateške odnose koji jačaju regiju.
"Hvala što ste me poveli u Dubrovnik, željeli bismo prenijeti poštovanje naših branitelja i boraca koju ste iskazali, to stvara emocionalne veze naših zemalja. Spomenut ću 11 sigurnosnih paketa koji su došli iz Hrvatske, a pomoći će izgradnji naše zemlje", rekao je Zelenski.
Dodao je kako je sastanak u Rammsteinu odgođen zbog vremenskih nepogoda, a ticao se mirovnog plana koji je ranije Ukrajina iznijela.
"Moramo učiniti sve što je moguće za jačanje pozicije Ukrajine, našeg naroda, i postizanje pravednog mira. Ovaj format jugoistočne Europe može se odvijati i na razini ministara, a ne samo šefova država vlada. Naš sporazum može zaživjeti što je prije moguće", rekao je ukrajinski predsjednik te izrazio sućut obiteljima poginulih u Bosni i Hercegovini, navodeći kako je ''brojka prevelika''.
Ukrajina računa s pravednim mirom, te nije bitno hoće li se Putin s time složiti ili ne, napomenuo je Zelenski u odgovoru novinarima.
"Kada se prisjetim da prije rata Ukrajina nije bila u okviru EU politike koji se zove proširenje, nego susjedstvo i partnerstvo. Putinova agresija promijenila je politiku proširenja Europske unije. Ukrajina je u kratkom roku, uz toliko žrtava, uspjela ne samo podnijeti zahtjev za članstvo, dobiti status kandidata, djeluje gotovo nestvarno", rekao je Plenković. Dodao je da je to legitiman put.
"Zato smatram da svaka zemlja, osobito Ukrajina, ima pravo tražiti svoj put jačanja sa Sjevernoatlanskim savezom, kao i tražiti svoj put kada je riječ o mirovnom procesu", dodao je Plenković.
Na pitanje, kakav mirovni plan se očekuje i kakva sigurnosna jamstva se traže te kako će to sve utjecati na Putina, Zelenski je odgovorio:
"Što se tiče pitanja sigurnosnih jamstava, računamo na naše partnere", rekao je Zelenski. "Ono što nam pomaže, a radi se o kibernetičkoj sigurnosti, naravno i u pogledu budućnosti oporavka, ono što sad imamo su bilateralni sporazumi. Nemamo članstvo u NATO-u jer da imamo, ne bismo bili u ratu. Mirovni plan ima određen izričaj koji se odnosi na naš položaj u sigurnosnom savezu. Nije mi sasvim jasno u kojem pogledu ste spomenuli Putina, bi li to njega moglo ohrabriti. Što bi njega moglo ohrabriti?", upitao je.
"Mislim da, što se tiče slabosti određenih partnera, da bi to moglo ohrabriti Putina u budućim koracima, a to je da se ni u kom slučaju ne zaustavlja ovaj rat", nastavio je Zelenski. "Ako se rat nastavi, to će mu omogućiti korištenje raznih resursa i naravno, njega izgleda ne zanima što misli njegov narod, ali to će imati ozbiljne posljedice na gospodarstvo i drugo. Jer on samo razumije moć, samo snagu", rekao je.
"Ako se u pregovore ide slab, onda su i rezultati slabi. Ali tu moramo biti principijalni. Teritorijalni gubitci su najgora moguća poruka međunarodnom pravu danas. To znači upaliti ogromno zeleno svjetlo bilo kojem akteru sa sličnim ekspanzionističkim ambicijama", nadovezao se Plenković.
Izrazio je nadu da će i drugi akteri u Hrvatskoj, kad malo bolje promisle, susjedi, europski partneri i NATO saveznici doprinijeti rasvjetljavanju politike prema Ukrajini.
Uskoro više...
Razvoj Samita iz minute u minutu pratite OVDJE
