Usred borbe s koronavirusom, Hrvatska se našla u još jednom problemu. Naime, ove godine se moraju održati parlamentarni izbori, a zbog opasnosti od epidemije i zaraze nitko ne zna kada bi to bilo najbolje izvesti, već u srpnju, ili u rujnu kada prijeti drugi val epidemije ili možda naći načina kako odgoditi izbore za 2021. godinu. Posljednji izbori održani su u listopadu 2016. godine, dakle novi se trebaju održati najkasnije 60 dana od tog dana nakon što se navrše četiri godine vlasti.
Jadranka Kosor: Ne bi imao tko donositi odluke ako bi se drugi val epidemije vratio
Bivša premijerka Jadranka Kosor ne misli da je rješenje u brzopletom raspisivanju izbora za srpanj.
"Oni koji odlučuju moraju izbore organizirati tako da glasanje bude svima jednako dostupno, i da se ti izbori provedu na takav način da im ni najveći oponenti ne mogu reći da ti izbori nisu bili pošteni, to je nulto polazište. Nitko ne može jamčiti da će situacija u srpnju, a čini se da vladajući žele izbore u srpnju, biti epidemiološki takva da se svaki birač može slobodno kretati Hrvatskom do birališta, a uz to, odaziv bi mogao biti povijesno nizak. Ja prva neću izaći na izbore ako ne budem sigurna da se tamo posve sigurno ne mogu zaraziti, a uz to treba uzeti u obzir i da će mnogi biti na moru tada, stoga postoji opasnost i od demokratskog deficita takvih izbora", kazala je Jadranka Kosor za Novi list i dodaje: "Najgore bi bilo kad bi se izbori sada na brzinu raspisali, a kriza se ponovno razbukta, što nitko ne može jamčiti da se neće dogoditi u srpnju. Tada bismo bili doslovno obezglavljeni, bez Sabora, i bez nove vlade, te ne bi imao tko donositi odluke ako bi se drugi val epidemije vratio, i to bi sigurno bio najgori scenarij".
U slučaju da Plenković i HDZ ipak ne raspuste Sabor već do 15. svibnja, pitanje je mogu li se, i pod kojim uvjetima, probijati ustavni rokovi i na koji način bi se zapravo parlamentarni izbori mogli odgoditi do 2021. godine, te na koji bi način u tom slučaju funkcionirala državna odluka te kako bi se donosile odluke, s kojom razinom legitimnosti.
"Prvo, pogrešno je reći da bi se izbori, da se odgode, održali izvan ustavnih rokova. Naš Ustav je vrlo precizan i kvalitetan, i nudi vrlo jasna rješenja za izvanredne situacije. Dakle, vrlo je precizno propisano tko i kako u toj situaciji upravlja. Na neki način, dakle, imamo 'normalan Ustav' i s druge strane 'izvanredni Ustav', dakle onaj njegov dio koji se odnosi na izvanredne situacije. I nitko se ne treba bojati, sve će uvijek biti pokriveno Ustavom. Naravno, dosad su u ovoj krizi u javnom diskursu postojale dileme je li kriza ujedno i ono što se zove 'izvanredno stanje' - HDZ-ova Vlada i saborska većina nije ga proglasila, iako je oporba to tražila kako bi se odluke donosile dvotrećinski, no to je politički dio priče. Tu je, naime, u interpretacijama bila sporna formulacija koja kaže da se izvanredno stanje odnosi na 'velike prirodne nepogode', a ustavna struka se razilazila u tome je li virus u toj kategoriji. Međutim, kad je u pitanju konkretan dan izbora, dakle srpanj ili njihova odgoda, tu puno dvojbi nema", kaže za Novi list ustavno-pravna stručnjakinja s riječkog Pravnog fakulteta Sanja Barić.
Stručnjakinja tvrdi: Postoje tri jasne mogućnosti
Dodaje kako postoje tri jasne mogućnosti.
"Ako se izbori održe u srpnju, održat će se, nadajmo se, normalno, uz više-manje normalnu kampanju i uz jasno stečen legitimitet nove saborske većine, ili nove vlasti koja se postizborno formira. Ali za to može trebati i nešto više vremena, i u tom trenutku je Sabor raspušten, nema mogućnosti njegova 'reaktiviranja' ni da se dogodi najgora kriza koja se teoretski može dogoditi. Druga je mogućnost da se izbori odgode, ali u tom slučaju treba proglasiti izvanredno stanje, i u tom slučaju Sabor do daljnjega nastavlja funkcionirati u starom sastavu do stjecanja mogućnosti održavanja novih izbora, a to teoretski može biti do beskonačnosti. I treća mogućnost je da se Sabor raspusti, da se izbori raspišu, ali da se ne mogu održati zbog nove korona-krize ili bilo kojeg drugog razloga, a u tom slučaju odluke donosi predsjednik Republike uz suglasnost premijera i Vlade. Radi se o uredbama sa zakonskom snagom. No, to bi svakako bilo najgore rješenje, jer bi značilo da redovne parlamentarne institucije ne funkcioniraju i govorili bismo o smanjenom legitimitetu donošenja odluka. Zato bi, kad se sve to zbroji i oduzme, i podvuče crta, najracionalnije bilo da se izbori doista održe u srpnju. Ako se epidemiološka situacija popravlja, a čini se da je tako, onda je najbolje izbore odraditi što prije i dobiti novu vladu s punim legitimitetom, barem prema našoj ustavno-pravnoj struci. Uvijek je dobro imati potvrđeni legitimitet, pogotovo kad se donose najteže odluke", navodi Sanja Barić.
'U slučaju krize za vrijeme izbora realnost bi tada postala velika koalicija'
No, što ako nitko ne dobije potrebnu većinu za sastavljanje vlasti, a kriza traži da se vlast konstituira što prije.
"Svidjelo se to javnosti, pa i samim strankama, ili ne, realnost bi tada postala velika koalicija. Tu realnost svi bismo morali prihvatiti, ako druge opcije ne bi bilo, a ako bi se korona-kriza nastavila, ili u slučaju bilo koje druge izvanredne okolnosti. Što se manjinske vlade tiče, dakle da jedna opcija dobije podršku za vođenje izvršne vlasti, a da u parlamentu ima podršku drugih stranaka i političkih opcija, to možda ne bi bilo najfunkcionalnije rješenje. Naime, u krizama je uvijek potrebna 'čvrsta ruka', odnosno odlučnost i brzina u donošenju odluka, a u tom slučaju najbolje da je ta odgovornost zajednička, dakle - velika koalicija bi bila legitimnije i učinkovitije rješenje", kazala je za Novi list prof. Sanja Barić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
