Tek za nekoliko mjeseci bit će zbrojena šteta koju je epidemija koronavirusa nanijela domaćem gospodarstvu. No, oni koji već sad osjećaju posljedice već su na rubu očaja. Među njima su i lički stočari i poljoprivrednici, koji su se osim uzgoja stoke i bilja bavili i turizmom.
Naime, potražnja za ličkom janjetinom, sirevima i drugim poljoprivrednim proizvodima u drastičnom je padu. Turistička odredišta se polako bude, no prošlo je puno vremena, pa je stoka ostala neprodana. Tu dominiraju janjci kojih u Lici trenutačno ima oko 60.000.
Na imanju Željka Naglića iz Bjelopolja pase 240 ovaca i otprilike toliko janjaca za koje je interes vrlo slab. Već sad je predvidio da će dio janjaca ostaviti za obnovu stada, a dio prodati, no i to je neizvjesno. Naime, lokalni restorani najčešći su kupci delikatesa od domaćih uzgajivača, no oni su tek nedavno otvorili svoja vrata i privlače mahom domaće goste.
"Ma ništa, slabo, možda nešto bude, otvorili jesmo, ali ne znam što će se dogoditi. S kartom tko nam god dođe dajemo 10 posto jeftinije na kompletan račun", rekao je za HRTRudo Šapina, vlasnik restorana u Korenici.
Zbog manjka potražnje u problemu su i mesari, jer nemaju što klati. Niti sirari nisu u puno boljoj poziciji, ali njima je preostala internetska trgovina.
"Mi smo pokrenuli i Facebook prodaju, radimo na web prodaji jer su novi momenti općeg funkcioniranja tržišta. I čim prije se prilagodimo tome i ponudimo krajnjem kupcu jeftiniji proizvod da izbjegnemo trgovačke lance i marže, znači direktna prodaja, jedino je to budućnost za plasman na tržištu", smatra Vlado Tomaić, predsjednik Udruge hrvatskih malih mljekara.
Pranje novca na klanju
Zbog krize je Vlada odlučila izdvojiti devet milijuna kuna iz proračuna kako bi pomogla stočarima i klaoničarima. "Lika ima oko 60.000 ovaca, godišnje se ojanji oko 100.000, od toga se odgoji za tržište između 60 i 70 tisuća janjaca kroz cijelu godinu. Špica same ponude je lipanj i srpanj, to je sada za mjesec dana i bit će na tržištu sigurno 40-ak tisuća janjaca. Gdje će oni završiti, vjerojatno opet na dalmatinskom tržištu samo mjesec, dva, tri kasnije", rekao je Tomislav Rukavina, predsjednik Udruge uzgajivača ovaca Lika.
No, osim koronavirusa, domaće stočare muči i crno tržište klanja janjetine i odojaka po domaćinstvima, u kojem se navodno u godini dana opere i do milijardu kuna.
"Prošle godine preko klaonica legalno je zaklano 121.000 janjaca, a u isto vrijeme imate podatak i broj o uvozu janjetine u Hrvatsku - 116.000. 'Ajmo računat' da su svi ti janjci zaklani iz uvoza, ispada da se zakolje samo 5000 hrvatskih janjaca. Hrvatska ima oko 600.000 ovaca, to je milijun janjaca godišnje. Gdje ti janjci završe? Jel' to pojedu sve uzgajivači preko vlastitih potreba? Gdje završe ti nusproizvodi klanja, gdje završe runa, gdje završe drobovi? Jesu to opasna pitanja za Hrvatsku? Pa kako nisu opasna. Zaštita okoliša, krško područje, bacaju se u svakakve rupe, škrape, završava u pitkoj vodi i to nikog ne zanima. I to traje 25 godina", ističe Rukavina.
Nerealno visoke cijene
Mnogi vjeruju kako je zbog ove situacije cijena janjaca nerealno visoka. "Nitko nije ukalkulirao poticaje koje dobiva od države po površini i po grlu. Vjerujem da je po grlu još nekih 30 do 40 eura raznih poticaja, ali je cijena uvijek ostala ista, pogotovo na ovom području. Mislim da se ljudi moraju prilagoditi, spustiti cijenu", poručio je Tomaić, koji je ujedno i upravitelj zadruge Lika Coop.
U nacionalnom parku Plitvička jezera na godinu se pojede nešto više od 900 janjaca, koji onamo stižu putem javnog natječaja uz uvjet da su iz Like. No, na ražnju se ne okreće lička pramenka, ovca zaštićena europskom markicom izvornosti, a tomu je presudila nešto viša cijena.
"U zadnje tri, četiri godine natječaj je transparentan i mislim da to vrijeme isključivo ide tu domaća janjetina. E, sad je to mali prijekor između ovih registriranih udruga, ljudi koji baš drže ličku pramenku i ovih drugih koji drže ovcu koja baš nije pramenka. Međutim, isključivo s ovih područja, koliko ja znam, koliko sam u tom poslu, se uzima ta stoka", uvjeren je Robert Čačić, vlasnik mesnice i klaonice Cesarica.
Svi su svjesni da Plitvice neće riješiti višak stoke u Lici. Možda to učine dalmatinski prekupci kada ostanu bez vlastite stoke. No, mnogi će građani ove godine teško moći izdvojiti novac za janjetinu, a eure od turista još uvijek sanjamo. Zato se svi boje što će donijeti jesen, kada se očekuju prve procjene koronakrize.
