“Inicijativa za Babinu goru” prijavila je USKOK-u za zloupotrebu položaja i ovlasti i trgovanje utjecajem tri prethodna župana i sadašnju karlovačku županicu, a zbog aktivnosti oko gradnje Regionalnog centra za gospodare otpadom na Babinoj gori (RCGO) kod Karlovca. Priopćeno je to u nedjelju iz te Inicijative koju čine Građanska inicijativa Karlovac, Udruga građana Pravica i Društvo Potrošačica.
Uz župane Ivicu Horvata, Ivana Vučića, Damira Jelića, te sadašnju obnašateljicu dužnosti župana Martinu Furdek Hajdin, “kao odgovorne osobe za nezakonite radnje” prijavljeni su još i Marinko Maradin, bivši pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, te bivši direktor i aktualna direktorica KODOS-a Zdravko Marčetić i Marija Tufeković.
Druga je to prijava USKOK-u, nakon što su 2012. godine odgovorne osobe bile prijavljene “za manipulacije i nejasnoće oko gradnje RCGO Babina gora, a u prijavi je navedeno kako postoji mogućnost da su počinjene kriminalne radnje prilikom usvajanja Prostornog plana Karlovačke županije te da je stoga nezakonito određena lokacija budućeg Centra za gospodarenje otpadom.
Te su odgovorne osobe, smatraju ekološki aktivisti Inicijative, “iskoristili svoj službeni i društveni položaj i svjesno provodili nedozvoljene aktivnosti pripreme, usvajanja i provedbe akata, odluka, studija i projekata u svrhu izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom 'Babina gora' uz kažnjivu zloporabu položaja i ovlasti” i “trgovanje utjecajem”.
Sporne odluke i krčenje šume
Za aktiviste je sporna odluka iz 2006. godine o lokaciji i mikrolokaciji za gradnju Centra Babina gora, ali i odobrenje za pripremu terena za izgradnju Centra, temeljem kojeg se rušila i krčila šuma i to na puno većem prostoru nego što je bilo potrebno za izgradnju centra.
“Ovdje treba naglasiti da je odobrenje o pripremi terena doneseno dvije godine prije nego je to regulirano Prostornim planom Karlovačke županije. Također, zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume trebalo se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje, u protivnom se, prema Zakonu o šumama, to zemljište moralo pošumiti u roku godine dana na trošak podnositelja zahtijeva. Spomenuti prostor ni 14 godina poslije nije priveden namjeni ni pošumljen”, piše u prijavi u kojoj se propituje i gdje je završila drvna masa.
Prijava sadrži i optužbe za “nestručno i površno izvedene geološke i hidrogeološke radove na lokaciji budućeg centra, i to izvan područja koje je kasnije definirano kao stvarna lokacija budućeg RCGO”. U prijavi USKOK-u Inicijativa tvrdi također da se u dokumentima “manipulira” s količinama otpada predviđenim za obradu na RCGO - najprije 95.515 tona otpada godišnje, na osnovu čega se projektirao mega centar, a kasnije su količine smanjene na 30.000 tona godišnje, “ali se površina i kapacitet planiranog centra nisu smanjili”, ostali su isti za zbrinjavanje samo nešto više od trećine planiranog otpada.
Nenamjensko trošenje novca
Tu je i optužba za “nenamjensko trošenje sredstva iz Programa ruralnog razvoja (Mjera 7.) za izgradnju pristupne ceste u Tušiloviću do budućeg RCGO kroz umjetno stvaranje uvjeta, pri čemu se “u projektu precizira da se cesta gradi od državne ceste D216 do jednog određenog sadržaja“. U prijavi su spomenuti i problematični tehnološki segmenti provedenog natječaja, jer se prema tvrdnjama eksperta Viktora Simončiča, temelje na krivim činjenicama.
Inicijativa u priopćenju podsjeća da su nedavno poslali nadležnim institucijama i predstavnicima EU u Hrvatskoj prijedlog da se obavi revizija zaključaka o povoljnosti lokacije i odluka o financiranju projekta RCGO iz EU fondova, te da su apelirali na saborske zastupnike da otvore raspravu o postupanja s otpadom jer su već svima poznate i vidljive štetne posljedice centara na Marišćini (Rijeka) i Kaštijunu (Pula), što upućuje da se radi o očito promašenom konceptu postupanja s otpadom u Hrvatskoj.
