Inicijativa koja se bori protiv gradnje Centra za gospodarenje otpada na Babinoj gori kod Karlovca nastavlja pokušati uvjeriti nadležne da ova lokacija nije adekvatna za tu funkciju, pa su se otvorenim pismom obratili zastupnicima u Hrvatskom saboru koji će u okviru pokrenutih interpelacija raspravljati o projektu vjetroelektrane Krš - Pađene. Smatraju da bi trebalo otvoriti i pitanje postupanja s otpadom, javlja KAportal.
"Ne bi nas iznenadilo ako bi ozbiljnija analiza pokazala da su štetne posljedice sadašnjeg postupanja s otpadom višestruko veće čak i od onih oko netransparentnog načina odlučivanja kod vjetroelektrana", kažu okupljeni aktivisti ispred Građanske inicijative Karlovac, karlovačke Udruge građana Pravica i Društva potrošačica iz Vrbovskog.
Ostatak pisma prenosimo u cijelosti.
Odgovore nisu dobili
U Karlovačkoj županiji godinama tražimo odgovor na pitanje zašto je za postupanje s otpadom odabran predloženi koncept i zbog čega se kao najbolja lokacija pokazala lokacija Babina gora. Pitali smo, tražili odgovore, ali odgovor nismo primili! Ministar Ćorić, u čijoj je upravnoj (preko Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja) i financijskoj (preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) nadležnosti postupanje s otpadom, ne odgovara, ne želi komunikaciju i ustraje na po nama štetnom pristupu donošenja odluka bez uključivanja zainteresiranih dionika i javnosti. Kao da primjer Marišćine ne govori sam za sebe.
Prije tri tjedna organizirali smo tribinu u Karlovcu pod radnim nazivom „Mi nismo protiv, ali želimo znati zašto ova lokacija?“ na kojoj su nadležni odbili sudjelovati. Nakon skoro dva desetljeća traženja odgovora, tražili smo javno i transparentno još jednu priliku za iznošenje argumenata i pokušali pokrenuti dijalog s Ministarstvom. Naivno smo se nadali, znajući da ministar Ćorić inzistira na autoritetu položaja, i nije spreman na dijalog argumentima, kako bi uz neoborive stručne argumente ipak bio spreman da se vrlo suspektna procedura u slučaju RCGO Babina gora preispita. Ozbiljni argumenti za to navedeni su u prilogu ovom apelu.
Poštovane zastupnice i zastupnici, sigurni smo da nije potrebno biti stručnjak da se pokaže sva upitnost, pa čak i elementi korupcije projekta Babina gora. Primjeri su posvuda, pa kao što mi imamo Babinu Goru, Vi imate Lučino razdolje, Biljane Donje, Lećevicu, Piškornicu, Šagolje, Resnik…
Smatramo da je važno tražiti odgovore na pitanje zašto se, nakon vidljivih štetnih posljedica za lokalnu zajednicu na području izgrađenih centara na Marišćini i Kaštijunu nastavlja s promašenim konceptom postupanja s otpadom u Hrvatskoj. Teško se oteti dojmu da se ne radi o namjernom pogodovanju odabranim projektnim tvrtkama i uglavnom stranim izvođačima. Pri tome nije zanemariva niti vrlo čudna uloga Europske komisije, koja preko svojih institucija daje pokriće za štetu koju naknadno plaćaju građani.
Projekt RCGO Babina gora je ogledni primjer na kome se može pokazati sav apsurd sadašnjeg koncepta regionalnih i/ili županijskih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Čak i uz veliki blagoslov EU (preko JASPERS) taj projekt će u domaćoj i međunarodnoj stručnoj javnosti postati primjer projekta namjerne ili slučajne nestručnosti i pogodovanja odabranima.
Poštovane zastupnice i zastupnici, u prilogu vam šaljemo prezentaciju s argumentima koji sugeriraju da je potrebno:
- razmotriti osnovne primjedbe i dati primjereni odgovori na sporna pitanja
- preispitati kako je moguće da je ovako manjkav projekt dobio prolaznu ocjenu od nadležnih institucija, MINGOR-a, FZOEU, JASPERS-a?
- izvršiti korekciju natječajne dokumentacije glede odabranih tehnologija
- ponoviti postupak ocjene izvodljivosti i eksplicitno ocijeniti ukupne troškove za krajnjeg korisnika
- u svjetlu činjenica da se su istražni organi već bavili ovim projektom i utvrdili kršenje zakonskih procedura u postupku donošenja izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (članka 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji) preispitati jesu li nadležne službe i osobe na pogrešan način upotrebljavale svoje ovlasti
- na osnovu prethodno navedenog, preispitati logičnost i potrebu odabrane lokacije za gradnju Regionalnog centra za gospodare otpadom na Babinoj Gori
- predložiti procedure da se ubuduće spriječe ovakve manjkavosti.
Uz navedeno smatramo potrebnim istaknuti da je zbog ovakvog stanja s centrima za gospodarenje otpadom, a time i cjelokupnim sustavom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj potrebno što hitnije inicirati u Hrvatskom saboru analizu provođenja Strategije gospodarenja otpadom za razdoblje od 2005. do 2025. Ta Strategija rađena je davno prije ulaska Hrvatske u EU i u mnogim segmentima je odavno zastarjela (npr. u zadanim ciljevima za primarnu reciklažu i odvojeno prikupljanje otpada za 2020. svega 18 %, a za 2025. 25 %), pa i zbog toga treba što prije započeti izradu nove strategije prilagođene opredjeljenjima Europske unije za održivo „zeleno“ gospodarstvo i zaštitu okoliša.
Poštovane zastupnice i zastupnici, pozivamo vas da svojim autoritetom članova najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Hrvatskoj podržite reviziju projekt Babina gora. Time ćete otvoriti prostor većoj transparentnosti i odgovornosti nadležnih službi, te pokrenuti neophodnu reviziju sličnih projekta u drugim sredinama čija se izgradnja sprema po sličnom modelu.
Uvjereni smo da ovaj problem, uz vašu pomoć, mogu riješiti hrvatske institucije. Za predstavnike civilnog sektora; Ana Smoljak, Žarko Kotur, Mile Sokolić.
