Iako su u hrvatskom vojnom i političkom vrhu gajili nade kako bi Bruxelles iz strukturnih fondova mogao pokriti dio troškova izgradnje prijeko potrebne flote za čuvanje hrvatskog Jadrana, Bruxelles ih je odbio. Razlog se nalazi u Zakonu o Obalnoj straži koji ju je definirao kao dio Oružanih snaga. A ratna plovila iz strukturnih fondova nije moguće financirati. Tako će Hrvatska, ukoliko želi dobiti taj novac, morati mijenjati Zakon o Obalnoj straži prema kojem bi se ona morala izdvojiti iz sustava Oružanih snaga.
U slučaju da se to dogodi iz EU fondova moguće je pokriti troškove izgradnje do 85 posto za svaki brod. Kako svaki brod Obalne straže u projekcijama stoji 10 milijuna eura, proizlazi da bi za cijenu jednog broda Hrvatska mogla dobiti četiri nova ophodna broda. Odnosno, EU bi pokrio troškove izgradnje čak četiri broda. No, u tom slučaju za izgradnju brodova morao bi se raspisati međunarodni natječaj nakon čega bi možda domaća brodogradilišta imala manju šansu za dobiti posao. Istovremeno, teško bi se moglo očekivati da bi velika i renomirana europska brodogradilišta gradila brod po projektu Brodarskog instituta iz Zagreba.
I Kirin se slagao s Mesićem
Razlozi zbog kojih Obalna straža 2007, u vrijeme Vlade Ive Sanadera i predsjednika Stipe Mesića, nije osnovana izvan Oružanih snaga, su brojni. Između ostalih i zbog toga što Mesić navodno nije bio sklon ideji prelaska Obalne straže pod neko ministarstvo jer tada ne bi na njih imao utjecaja. S njim se slagao i tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin.
No, da je prije pet godina Obalna straža ustrojena izvan Oružanih snaga, danas bismo, za malo novca mogli dobiti veliku flotu. Jednostavnije rečeno, platili bismo jedan brod od 10 milijuna eura, a dobili bismo, praktično, četiri besplatno, vrijedna 40 milijuna eura, piše Slobodna Dalmacija.
