Stanovnici Podruta u blizini Novog Marofa strahuju za svoju sigurnost, ali i sigurnost infrastrukture koja ih povezuje s ostatkom Zagorja. Sa štetom na svojim njivama već su se pomirili, ali dabrovi su sada izgradili brane u blizini pruge Zagreb - Varaždin i državne ceste D24 Zabok - Novi Marof. Svojom su "arhitekturom" udvostručili širinu obližnjeg potoka, livade pretvorili u jezerska dna, zatvorili vodene prolaze s jedne na drugu stranu pruge, a i cesta se već ulegnula.
"Voda je tu stalno, ne otječe i tlo ispod ceste i pruge stalno je vlažno. Za jačih kiša voda redovito plavi cestu, ona se uliježe, a jednako tako voda odnosi i šljunčanu podlogu željezničke pruge. Može doći do klizišta, ipak je vlak veliki teret. Vjerujem da bi i cesta i pruga mogle još više slegnuti na nekim mjestima", zabrinuto govori za JutarnjiMira Kezelj iz gradske vlasti Novog Marofa.
Strogo zaštićeni
Mještani Podruta u najgoroj su situaciji. Naime, njima cesta prolazi ispred, a željeznička pruga iza kuća. Kad se Marija Kezel požalila na štetu, odgovorili su joj da treba "pronaći suživot s dabrom". No, nisu joj rekli kako. "Dabrovi su temeljiti i brzi. Svako malo pregrizu neko deblo i sruše drvo. Više se ne usudimo iza kuće", govori ona.
Probleme mještanima stvaraju rojevi komaraca i obada koji se stvaraju nad njihovim barama, ali i zakoni. Naime, dabrovi su strogo zaštićena vrsta te spadaju u divljač, pa o njihovoj populaciji brinu Zakon o zaštiti prirode i Zakon o lovstvu. Ako netko ubije dabra, može računati na kaznu od 7000 do 200.000 kuna. Čak se niti njihove nastambe ne smiju rušiti, iako to i nije jednostavno. Te su životinje, inače, istrijebljene u 19. stoljeću no 1996. su vraćene u Hrvatsku. Iako znaju imati tri do četiri mladunca, čini se kako im je ovdje dobro, pa ih imaju i po sedam.
Odgovora nema
No, nije dobro mještanima koji su pisali Hrvatskim vodama. One su, pak, sagradile poljske puteve kako bi mještani mogli do svojih imanja s druge strane pruge. No, i dabrovi su se dali u gradnju. U priču se uključio i gradonačelnik Siniša Jenkač.
"Hrvatske ceste su inicirale da Hrvatske vode, radi sprečavanja ozbiljnih šteta, zatraže od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja 'izuzeće od zabranjenih radnji'. To podrazumijeva rušenje dabrovih brana, što će, nadamo se, i odobriti", rekao je i dodao da mu je rečeno kako bi Plan gospodarenja dabrom, kojim bi se trebale spriječiti ovakve štete, trebao biti donesen sredinom ove godine.
Dopis iz Hrvatskih voda otišao je prema Ministarstvu sredinom prosinca. Dva mjeseca kasnije odgovor nije stigao mještanima. "Brine me nezainteresiranost ministarstava za lokalni nivo. Predugo treba da ponude rješenje. Znam da će to koštati. Zašto ne sanirati sad kad je šteta manja, jer sve to ide iz naših džepova? Zar ne treba tu neka organizacija, plan? Vjerujem da će brane maknuti, ali i da će ih dabar ponovno izgraditi. Potrebno je trajnije rješenje s nivoa države. A ne nama, malim ljudima, govoriti o suživotu čovjeka i dabra. Mi ne znamo što to znači i kako bismo točno to trebali činiti", ogorčena je Mira Kezelj.
