Završeno je sedmogodišnje razdoblje provedbe zajedničkih poljoprivrednih politika Europske unije i počinje novo koje treba što bolje iskoristiti.
Nova pravila odnose se na proizvodnju hrane do 2030. godine. Usmjerena su na eko-proizvodnju i očuvanje prirode. Zvuči lijepo, no dovelo je do nove podjele na velike i male proizvođače.
Moramo proizvoditi do 30% eko hrane. Ne smije se koristiti agresivna kemija u agrotehnici. Mora se smanjiti zagađivanje zemlje i zraka. Europska komisija, za sve zemlje članice, pa tako i Hrvatsku ima nova pravila koja proizvođači hrane moraju primijeniti do 2030.-e godine.
"Očekuje se da se prilagode novim smjernicama, da poljoprivreda bude 'zelenija', da ima manji utjecaj na okoliš, a da pri tome proizvođači budu sretni", kaže poljoprivredni analitičar Vedran Stapić.
Na novu strategiju, prvo su reagirale tvrtke koje se bave masovnom proizvodnjom.
"Mi proizvodimo 42% sveukupne proizvodnje svinja u Hrvatskoj. Mislim da zajedno sa kolegama koje su ovdje da držimo preko 60-70 % sveukupne proizvodnje svinja u Hrvatskoj", kaže predsjednik Uprave velikog proizvođača hrane Andrej Dean.
Hrvatska ionako proizvodi manje hrane
S novim pravilima igre, motivima čišćeg planeta, jednoglasno se slažu, no teško će im pasti promjena jer ekoproizvodnja ima puno manje prinose. Hrvatska ionako proizvodi manje hrane nego druge članice Europske unije, a prilagodba na europsku, takozvanu, "strategiju budućnosti" iziskuje nova, nimalo jeftina, ulaganja.
"Tu pričamo o ekološkoj proizvodnji, a nismo ni blizu samodostatnosti. Mi smo povećali ekološku proizvodnju za 5-6%. Plan je dići to na 30%. Znači da bi četiri i pol puta više ekološke proizvodnje godišnje imati. Pri tome da smo sigurni da će biti pad proizvodnje od 30% u ekološkoj proizvodnji. Pitam, gdje će naša samodostatnost doći?", kaže predsjednik Uprave velikog proizvođača hrane Mirko Ervačić.
A mali proizvođači?
Mali proizvođači, pak, nisu odviše pogođeni novom regulativom. Obiteljska gospodarstva uglavnom već ispunjavaju sve uvjete nove strategije. No njih brine da će državne potpore koje će se neminovno pojaviti zbog novih pravila, ići previše u korist velikih proizvođača.
"Što se svi mi mali bojimo to je da će nas izbrisati i da ćemo jednostavno nestati. Uvijek se gleda da prioritet imaju veliki a nas male se zapostavlja", kaže mali proizvođač sira Ivan Gašić.
"Veliki imaju veći financijski kapacitet ali kao i veliki brod. Teže se okreću. Mali sigurno jesu fleksibilniji ali skromnijih mogućnosti. Tako da tu oni nisu dovoljno otišli da se puno moraju korigirati. Prateći te smjernice", kaže poljoprivredni analitičar Vedran Stapić.
Koje na bijelom papiru zvuče dobro, ali u provedbi, i mali i veliki bi voljeli da bude zeleno i to u smjeru bolje Hrvatske.
