Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o sigurnosti prometa na cestama koje donose znatno povećanje novčanih kazni za najteže prometne prekršaje.
Za osam najtežih prekršaja novčane kazne se povećavaju sa sadašnjih 5.000 do 15.000 kuna na 10.000 do 20.000 kuna. Odnosi se to na vožnju u suprotnom smjeru na autocesti ili brzoj cesti, prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola, vožnju prije stjecanja prava te za vrijeme dok je vozačka dozvola privremeno oduzeta ili ukinuta.
Ponavljanjem prekršaja do oduzimanja vozila
U slučaju kad vozač drugi put unutar tri godine ponovi neki od tih prekršaja predviđa se oduzeti mu vozačku dozvolu na najmanje šest mjeseci, a za treći i svaki sljedeći put na najmanje godinu dana.
Osim toga, s 500 kuna na tisuću planira se povećati i kazne za nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisan prijevoz djece, dok će se korištenje mobitela u vožnji kažnjavati s 1000 kuna.
Premda je predložena prvotna kazna bila 1500 kuna, troje HDZ-ovih zastupnika predložilo je smanjivanje kazne za korištenje mobitela na 1000 kuna s obzirom na težinu tog prekršaja, standard hrvatskih građana i kazne u drugim članicama EU, što je Vlada prihvatila.
Izmjene zakona predviđaju i privremeno oduzimanje vozila vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje. Vozilo će se privremeno, do sudske odluke, oduzeti vozaču koji je najmanje već dva puta pravomoćno kažnjen te ponovo počini neki od najtežih prekršaja.
U državnoj službi zapošljavanja na određeno
Sabor je većinom glasova izmijenio i Zakon o državnim službenicima kojim se u državnoj službi omogućava zapošljavanje na određeno zbog povećanog opsega poslova radi izvršenja preuzetih međunarodnih obveza, uključujući i obveze vezane uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU ili obveza iz posebnih programa Vlade, ali samo do izvršenja tih obveza.
Taj zakon zajedno sa Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika, čini paket normativnih rješenja za revidiranje sustava plaća, sukladno Nacionalnom programu reformi.
Zakonom se umjesto sadašnjih pomoćnika ministara, koji su državni dužnosnici, uvode radna mjesta ravnatelja i glavnog inspektora koji bi upravljali upravnom organizacijom u sastavu ministarstva, čime se depolitiziraju ta radna mjesta i omogućava njihova dostupnost pod jednakim uvjetima svim hrvatskim građanima.
Izmjenama se redefinira i državni stručni ispit u državni ispit, kao i propisuje obveza polaganje državnog ispita za dvije razine, srednjoškolskoj i višoj. Novi državni ispit trajat će dva sata za kandidate sa srednjom i tri sata za kandidate viših stupnjeva obrazovanja. Uvodi se i novi način polaganja državnog ispita elektroničkim putem na regionalnoj razini.
Nagrada za informaciju o mjestima masovnih ili pojedinačnih grobnica
Jednoglasno je izglasan Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, jedinstveni zakon koji će na jednom višem stupnju zaštititi temeljna prava nestalih i njihovih obitelji te pridonijeti očuvanju njihova dostojanstva.
U zakon je ugrađen vladin amandman prema kojem će za dostavljanje informacija o mjestima masovnih ili pojedinačnih grobnica koje dovedu do rješavanja slučajeva nestalih, fizička osoba nagradit će se prema pravilniku kojeg će donijeti ministar hrvatskih branitelja.
Ako se tim zakonom riješi ijedan slučaj nestale osobe bit ćemo sretni, istaknuo je zastupnik Mosta Miro Bulj negodujući međutim što se u zakonu ni jednom riječju ne spominje velikosrpska agresija "pa ispada kao da je Domovinski rat uzrok nestalima, a ne velikosrpska agresija".
Cijeli tekst zakona usklađen s Ustavom i Deklaracijom o Domovinskom ratu pa nemojmo politizirati oko ovog osjetljivog pitanja, pozvao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
"Nećemo politizirati ovu osjetljivu temu jer smo bolji od vas, nećemo raditi šator, nećemo sprečavati državi vrh da uđe u kolonu u Vukovaru, nećemo raditi sve ono što ste vi radili kada ste politizirali ovu temu" , odgovorio je Arsen Bauk (SDP).
Iz poštovanja prema žrtvama i članovi njihovih obitelji moli vas da ne otvaramo daljnju raspravu, apelirao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Približavanje uvođenju eura
Zastupnici su izglasali i dopune Zakona o kreditnim institucijama kojima se osiguravaju uvjeti za sklapanje bliske suradnje Hrvatske narodne banke (HNB) s Europskom središnjom bankom (ECB) u cilju približavanja uvođenju eura kao sredstva plaćanja u Hrvatskoj. Dopunjenim zakonodavnim okvirom osigurat će se da HNB poštuje smjernice ili zahtjeve ECB-a te da pruža sve informacije o kreditnim institucijama sa sjedištem u Hrvatskoj koje ECB može zatražiti za provođenje sveobuhvatne procjene kreditnih institucija.
Sabor je također potvrdio slanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciju potpore miru "Sea Guardian" u Sredozemlju, u NATO misiji u Iraku, kao i u aktivnostima ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi i operaciji koalicijskih snaga "Inherent Resolve".
Upućivanje zakona u drugo čitanje koji uređuje kada Vlada uredbama može urediti pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora zastupnici oporbe iskoristili su da problematiziraju činjenicu da Vlada ne odgovora na njihova pitanja.
Sabor pozvao Vladu da provjeri potpise inicijative "67 je previše"
Hrvatski sabor pozvao je u petak Vladu da provjeri broj i vjerodostojnost biračkih potpisa za sindikalnu referendumsku inicijativu "67 je previše" i da ga izvijesti o provedenoj provjeri.
Ta inicijativa, koju su pokrenuli sindikati, protiveći se dizanju dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, prikupila je gotovo 750 tisuća potpisa građana.
Sabor je odbio amandman Mosta NL da broj i vjerodostojnost biračkih potpisa, umjesto Vlade, odnosno Ministarstva uprave, provjeri Državno izborno povjerenstvo (DIP) kao stalno i neovisno državno tijelo.
Vraća se Klarin, odlazi Alfirev, Sokola mijenja Marija Mačković
Hrvatski sabor suglasio se u petak da se u zastupničke klupe vrati, odnosno da aktivira svoj mandat SDP-ov Ivan Klarin, a da HDZ-ova zastupnika Tomislava Sokola u Saboru zamijeni Marija Mačković.
Zbog Klarinova povratka, Sabor napušta njegova zamjena Marija Alfirev.
Sokola (HDZ), koji je izabran za zastupnika u Europski parlament, zamijenila je Mačković, načelnica općine Jasenovac koja je u petak prisegnula da će svoju dužnost obnašati savjesno i odgovorno, u radu se držati Ustava i zakona, zauzimati se za svekoliki napredak Republike Hrvatske.
Klarin, inače načelnik općine Tisno, već je položio zastupničku prisegu, pa to ne mora sada, podsjetio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Iako se očekivalo, Sabor u tom 'paketu' nije glasovao o povratku bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića u HDZ-ove zastupničke redove, što je primijetio SDP-ov Gordan Maras.
Dogodila se pogreška, kod rasprave o izvješću Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) raspravljali smo i o Kuščeviću, jeste li njega zaboravili, upitao je Jandrokovića SDP-ov zastupnik.
Izvolite sjesti, kratko mu je uzvratio predsjednik Sabora.
Na Marasovo ustrajavanje da kaže kad će se odlučivati o Kuščeviću, odgovorio mu je da će to biti kad on to odluči.
Idući tjedan izvanredno zasjedanje
Hrvatski sabor u petak je svoj rad nastavio izjašnjavanjem o amandmanima na raspravljene zakonske prijedloge o kojima će u podne glasovati.
Iako se očekivalo, Sabor neće glasovati o Ivanu Malenici, kandidatu za novog ministra uprave čije je mjesto upražnjeno nakon ostavke Lovre Kuščevića.
Malenicu je, na sjednici Kluba HDZ-a njegovim članovima u petak ujutro predstavio premijer Andrej Plenković te je za njega dobio jednoglasnu potporu, rekao je nakon sastanka Kluba Branko Bačić.
Glasovanjem o raspravljenim zakonima, Sabor će u petak zaključiti redovan rad, no zastupnici će se idući tjedan okupiti na izvanrednoj sjednici na kojoj će im biti predstavljeno nekoliko novih ministara.
Sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15. siječnja i 15. srpnja te između 15. rujna i 15. prosinca. Izvanredno zasjeda na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Izvanredno zasjedanje može sazvati i predsjednik Sabora uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.
SDP u još jednom pokušaju nije uspio u petak staviti na dnevni red saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav raspravu o tome tko odlučuje o izuzeću predsjednice Povjerenstva za sukob interesa Nataše Novaković.
Odbor za Ustav: SDP opet nije uspio staviti na dnevni red raspravu o Povjerenstvu
Potpredsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) na početku sjednice uložio je usmeni prigovor na dnevni red pod obrazloženjem da je poziv došao u kratkom roku prije sjednice te zatražio uvrštavanje u dnevni red točke o pitanju izuzeća članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Međutim, taj njegov prijedlog nije dobio potporu članova Odbora koju su sa dva glasa za, onaj Grbina i Roberta Podolnjaka (Most) te sedam protiv glasovali o uvrštavanju točke o Povjerenstvu na dnevni red.
"Ako ne želite raspravljati, onda raspravljajte sami", kazao je Grbin nakon odbijanja prijedloga te napustio sjednicu
Odbijanje vladajućih da otvori raspravu tome tko je nadležan odlučiti o izuzeću predsjednice Povjerenstva Novaković, a što je tražio premijer Andrej Plenković prije odluke o njegovoj ulozi u pisanju lex Agrokora, oporba vidi kao kršenje Ustava i odluke Ustavnog suda iz 2007. da je demokratsko pravo predstavničke manjine da se o njihovom prijedlogu raspravlja i odlučuje.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav nije prihvatio ni amandman Kluba Mosta da potpise građanske inicijative "67 je previše" umjesto Vlade provjerava Državno izborno povjerenstvo.
"Osobno mislim da je to dobra ideja i da bi bilo bolje da to napravi Državno izborno povjerenstvo (DIP) no kako je dosadašnja praksa bila da to radi Vlada, a zakonom nije propisano tko obavlja provjeru, ne možemo prihvatiti amandman", rekao je predsjednik Odbora Željko Reiner.
Dodao je kako nije dobro mijenjati pravila dok traje utakmica ali da bi u budućnosti takvo rješenje moglo biti prihvaćeno nakon izmjena zakona o DIP-u i referendumu.
Ivana Belec izabrana u DIP
Hrvatski sabor izabrao je u petak Ivanu Belec za članicu Državnog izbornog povjerenstva (DIP), stalnog i neovisnog tijela u čijoj su nadležnosti provedba izbora i referenduma, nadzor finaciranja političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, a izabrao ju je na mandat od osam godina.
Oporbeni zastupnici tome su se usprotivili jer smatraju da to mjesto pripada oporbi, s čime se HDZ ne slaže i tvrdi kako se sada, zapravo, izjednačava odnos članova DIP-a između oporbe i vladajućih.
Radi se o neustavnoj i nezakonitoj uzurpaciji još jednog tijela. Vladajući će sada u DIP-u imati četiri, a oporba dva člana, rekao je Arsen Bauk (SDP) najavivši da će njegova stranka podnijeti Ustavnom sudu zahtjev da se taj izbor poništi i da se sastav DIP-a "napravi" u skladu sa zakonom.
Neka uputi, živo me interesira ishod, uzvraća Branko Bačić (HDZ) i tumači kako bi, kad bi se sada to mjesto prepustilo nekome koga predlaže oporba, omjer bio četiri prema dva u korist oporbe.
Kako bi DIP bio posložen sukladno zakonu, jedni ispravan put je prihvatiti izbor Ivane Belac, poručio je Bačić.
Oporba HDZ-u poručuje i kako bi bilo mudro da još jednom odgodi imenovanje članice DIP-a. Učinili ste to pred europske izbore, učinite i pred predsjedničke, sugerirala je Anka Mrak Taritaš (Glas).
DIP ukupno ima devet članova - predsjednika koji je po položaju predsjednik Vrhovnoga suda, četiri potpredsjednika od kojih dva bira Vrhovni sud, a dva Sabor, koji bira i četiri člana DIP-a.
Po jednog potpredsjednika i po dva člana predlažu većinska i oporbena stranka, odnosno koalicija, sukladno stranačkom sastavu Sabora u trenutku izbora.
Frasu i Faulendu još jedan mandat viceguverera
Bojana Frasa i Michaela Faulenda Sabor je ponovno, na drugi šestogodišnji mandat, imenovao viceguvernerima Hrvatske narodne banke.
Maju Kuhar imenovao je predsjednicom Komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Nelicu Vidić zamjenicom predsjednice, a Alice Brandt, Zvonimira Jukića i Danijelu Antolković članovima Komisije, samostalnog i neovisnog tijela nadležnog za rješavanje o žalbama u postupcima javne nabave i koncesijama u javno-privatnom pravu.
Članovima Povjerenstva za fiskalnu politiku imenovao je Vesnu Kasum, Marušku Vizek, Vjekoslava Bratića, Maroja Langa, kao predstavnike Državnog ureda za reviziju, Ekonomskog instituta, Instituta za javne financije, Hrvatske narodne banke, a Domagoja Karačića i Zorana Šinkovića kao predstavnike ekonomskih i pravnih fakulteta.
Nediljku Rogošić imenovao je zamjenicom glavnog državnog revizora.
Kuščevićev mandat aktivan od 18. srpnja
Hrvatski sabor odobrio je u petak aktiviranje zastupničkog mandata bivšem ministru uprave Lovri Kuščeviću. Mandat će mu biti aktivan 18. srpnja, kada prestaje zastupnički mandat njegovoj zamjenici Sanji Putici.
