Godinama je tradicionalno, sezonu kiselih krastavaca u srpnju, punila vijest o famoznoj otkupnoj cijeni pšenice. Dramatične snimke cestovnih blokada i traktora na zagrebačkim ulicama izmjenjivale su se sa smirujućim izjavama poljoprivrednih ministara i prijetećim izjavama seljačkih vođa. 5 lipa više ili manje s tim su nekad počinjali Dnevnici. Ali prošlih par godina tajac, ništa, nema prosvjeda, nema traktora, nema barikada, nema čak ni seljačkih vođa. Od svega, jedino su ostali ministri. Što se dogodilo, je li možda otkupna cijena pšenice bolja nego ikada, ili je nestalo pšenice ili je nestalo seljaka. Vrijeme je žetve pa je u potragu za odgovorima u žetvu otišao.
Vijest o otkupnoj cijeni pšenice, čak i prosvjedi traktorima, ovo je bila standardna ljetna udarna vijest u svim medijima. No kako je vrijeme prolazilo pšenica gubi na važnosti, smatra Marijan.
"Više su popraćeni neki influenseri koji ništa ne rade skupljaju novce na nekim lajkovima, bitcointima, nitko ne vidi ovaj rad i mediji to ne prate", pojasnio je poljoprivrednik Marijan Ivković.
Sjajan urod pšenice
Drugim riječima nije da nisu generalno nezadovoljni, jesu. Ali nema kukanja jer ove godine je pšenica u Slavoniji rodila sjajno.
"Otkad ja znam za sebe nikad bolje prinose nismo imali", tvrdi poljoprivrednik Marijan Ivković.
Pa će i otkupna cijena za prvu klasu biti za 20 lipa veća nego prošle godine - 1 kuna i 40 lipa.
"Pšenica je ove godine jako dobre kvalitete. Sve je ušlo u drugu i prvu klasu", kazao je poljoprivrednik Živko Tešanović iz Koprivna.
Ove godine nešto veće cijene nego prošle?
"Pa je, ali i veća su ulaganja jer je repromaterijal otišao jako gore".
Jeftino izvozimo kvalitetnu pšenicu
Ali poljoprivrednici nam objašnjavaju kako se u vrijeme žetve posebno osjeti da sa tom pšenicom Hrvatska ne može napraviti ništa. Nemamo sekundarnu proizvodnju, ne zapošljavamo ljude kako bi napravili dodanu vrijednost jer naši su se mlinovi odavno ugasili. Na starim strojevima u mlinari, umjesto brašna, prašina.
Naša će se pšenica jeftino izvesti u druge zemlje.
Da pojednostavimo. Prije je u Hrvatskoj od pšenice moglo živjeti četiri obitelji. Jedna je tu pšenicu uzgajala. Sijala. Obavljala žetvu. Druga obitelj radila je u mlinovima. Od te pšenice pravila je brašno. Treća obitelj od tog brašna radila je kruh. I četvrta taj je kruh prodavala. Ove tri obitelji više ne rade u Hrvatskoj.
Igramo se sa sudbinom
Naši ratari upozoravaju da se igramo sa sudbinom jer hrana će uskoro postati još dragocjenija. Informacije su to upravo iz zemalja koje formiraju cijenu žita.
"U SAD-u i Kanadi. Tamo je suša, tamo su temperature oko 50. Znači neće biti pšenice. U Kini je tajfun pobrstio sve njive. Pšenicu i kukuruz. Sve što su posijali i bit će problem veliki sa hranom", rekao je poljoprivrednik Marijan Ivković.
No kraj žetve se bliži, a kako tradicija nalaže, nakon ovako dobre žetve i puno rada na vrućini i prašini red je okrenuti prase.
