Novi diplomatski uspjeh Andreja Plenkovića, koji je nakon Marije Pejčinović Burić na mjestu šefice Vijeća Europe, Dubravki Šuici osigurao mjesto potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju. Tako su dnevne novine popratile činjenicu da HDZ-ova europarlamentarka postaje potpredsjednica europske vlade.
Resor je nov, što se smatra još jednim Plenkovićevim uspjehom. U Bruxellesu mu, tvrde neslužbeni izvori, ne zaboravljaju što se usprotivio socijalistu Fransu Timmermansu kao novom šefu Komisije i podržao upravo Ursulu von der Leyen. No, koliko se ozbiljno EU može i želi pozabaviti demografskim problemima država više od novooformljenog resora pokazat će donošenje proračuna i raspodjela novca.
O samom meritumu hrvatskih, ali i europskih demografskih problema razgovarali smo s demografom sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marinom Strmotom. Šira javnost Strmotu pamti kao državnog tajnika bivše ministrice obitelji i demografije Nade Murganić koji je na presici s ministricom dao ostavku pred kamerama kazavši kako se posao ne radi dovoljno ozbiljno te kako država izumire.
Marin Strmota
'Nerazumijevanje širine problema'
"Sam naziv resora (Demokracija i demografija op.a.) odnosno tematskog područja za koji je zadužena Dubravka Šuica ukazuje na moguće nerazumijevanje širine problema negativnih demografskih kretanja. Iako se ne razumijem u načine formiranja europskih tijela, stavljanje u isti koš demokracije i demografije moguće krivo uvezuje širok problem demografskih procesa uz ljudska prava i pretpostavljam prava migranata i slično, čime je opterećena Europa posljednjih godina. Uzroci i posljedice demografskih kretanja vrlo su kompleksni, a migracije su samo jedna komponenta istih. Nadam se kako to ne znači da će se problem demografije svesti samo na pitanje useljavanja u Europsku uniju", kaže Strmota.
Zemlje Europe danas su vodeće po padu fertiliteta i starenju stanovništva, a to sa sobom nosi implikacije poput preopterećenog mirovinskog i zdravstvenog sustava, neravnoteže na tržištu rada, nedostatne skrbi za starije i nemoćne, tumači naš sugovornik. Takvi izazovi zahtijevaju dugoročne strategije, kaže. Što bi onda tako velik, kritičari kažu i trom, sustav poput Unije mogao i trebao napraviti?
'Čovjek je više od homo economicusa'
"Europska unija bi trebala stvoriti temelje za dugoročnu strategiju simbioze gospodarske i socijalne politike. Dosad smo bili svjedoci ekonomskog pristupa svim problemima društva u kojem se očekuje da će isključivo gospodarski rast donijeti opće društveno blagostanje, što je po meni pogrešno, vrlo pogrešno. Tržište dobara i usluga ne može biti vertikala za sve javne politike za dobrobit društva. Čovjek je mnogo kompleksnije biće od homo economicusa.
Tako vidimo da u istoj Europi imamo društva u kojima mladi nemaju djece i ne zasnivaju obitelj jer nemaju sigurno i plaćeno radno mjesto, a u isto vrijeme imamo zemlje koje gospodarski napreduju, imaju visok životni standard, a fertilitet također opada. U neke zemlje doseljava stanovništvo cijelog svijeta, a iz drugih iseljava domicilno. Već je iz te perspektive jasno kako nema univerzalne demografske politike za EU. Tako da se bojim da se tom problemu i u Uniji i dalje pristupa površno, a rješenja traže u rukavu i kozmetički. Bojim se da političari gledaju na kratki rok i da nisu dorasli tom izazovu", kaže Strmota.
Veliko iseljavanje iz siromašnijih u bogate članice EU-a, nije problem čitave Europe, ali Hrvatske svakako jest. Strmota kaže kako ne postoji jedna mjera ili doplatak za djecu koji bi spriječio iseljavanje. Dovoljno je pitanje zašto odlaze, priča Strmota, postaviti bilo kome iz posljednjeg iseljeničkog vala iz Hrvatske i odgovor je gotovo uvijek isti - ljudi traže sigurno i plaćeno radno mjesto, uređenu državu i sustav. "Za prvo nam treba jasna i odgovorna ekonomska politika hrvatskih interesa. Za uređenu državu nam trebaju plaćeni stručnjaci u javnoj upravi i sudstvu. A na to sve jasna obiteljska, pronatalitetna i migracijska politika. To bi činilo cjelovitu populacijsku politiku."
Dubravka Šuica formirat će europsku demografsku politiku
Trebamo li krenuti s useljavanjem?
Treba li Hrvatska razmišljati i u drugom smjeru, odnosno osim o iseljavanju otvoriti i pitanje useljavanja u našu zemlju? "Iako Hrvatskoj sad treba i useljavanje iz drugih zemalja, takva je politika više nego upitna ako u isto vrijeme imate velike valove iseljavanja stručnog, mladog i obrazovanog domicilnog stanovništva. To je i skupa politika jer u slučaju useljavanja stanovništva iz drugih zemalja to zahtijeva velika davanja za infrastrukturu integracije tog stanovništva (stanovanje, socijalne naknade, obrazovanje), što vidimo iz primjera Njemačke ili skandinavskih zemalja. Hrvatska bi se za početak trebala znatno jače angažirati na povratku posljednjeg vala iseljenih koji još uvijek pokazuju želju za povratkom u svoju domovinu."
EU je ipak zajednica suverenih država, a ostaje vidjeti i koliko će novca dobiti demografija, pa su tako ključne odluke na nacionalnim vladama. Strmota kaže kako ova Vlada, kao niti prethodne, ne provodi dobru demografsku politiku. "Sveli su demografiju na izborni plijen i ideologiju, i to je žalosno. Opstanak vlastitog naroda, obitelj, djecu sveli su pod nazivnik ekstremizma, desničarstva, nacionalizma pa gotovo i fašizma, što je tragično i odraz sve siline gluposti i bahatosti naših političara. Kao da postoji lijevi i desni demografski razvoj. Smiješno. A osim otuđenosti političkih elita, zastupljen je i jedan krivi diskurs spram demografske politike koja se smatra politikom milosrđa i nagrađivanjem mladih za razmnožavanje. Zvuči grubo, ali je nažalost tako", kaže Strmota.
"No nisu krivi samo političari - postoji u demografskoj teoriji nešto što se naziva teorija demografske tranzicije koja jasno objašnjava uzroke pada nataliteta, a dominantno prevladavaju tzv. sociopsihološki čimbenici, poput hedonizma, individualizma, potrošačkog mentaliteta itd., ili jednom riječju, egocentrizam koji vlada u svim strukturama našeg društva pa ni od politike ne treba očekivati mnogo. Naša demografska slika samo je konačni odraz društva i politike osobnih interesa posljednjih desetljeća. Stotine spasiteljskih mjera koje će biti izbačene pred izbore će biti još jedna fina brošurica želja i pozdrava", zaključuje demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
