Ima li koristi? / Zaštita proizvoda u EU: 'Kupovna moć u Hrvatskoj je toliko mala da ne možemo tražiti veću cijenu'

Ukupno su 22 prehrambena proizvoda iz Hrvatske zaštićena među 1440 iz cijele Unije

21.5.2019.
17:10
VOYO logo

Paška sol, varaždinsko kiselo zelje ili neretvanska mandarina - samo su neki od proizvoda koji su ulaskom u Europsku uniju postali posebniji jer je Hrvatska zaštitila njihov naziv oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Što su uopće proizvođači time dobili, kakve sve kriterije moraju zadovoljiti i koliko smo uopće proizvoda zaštitili kroz Europski parlament i druge institucije?

Ukupno su 22 prehrambena proizvoda iz Hrvatske zaštićena među 1440 iz cijele Unije, za što se trebalo izboriti u Europskom parlamentu. To znači da su zaštićeni od krivotvorina, prepoznatljivi u svijetu kao autentični i kvalitetni, a trebali bi biti i skuplji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Cijenu veću ne možemo postići jer naša kupovna moć u Hrvatskoj je toliko mala da mi ne možemo tražit veću cijenu", rekao je Adam Zvonarević, proizvođač slavonskog kulena.

Među njima je nekoliko vrsta maslinova ulja, paška janjetina, poljički soparnik, ogulinsko kiselo zelje, lički krumpir, nekoliko vrsta pršuta, zagorski puran i slavonski kulen. I istarski teran ipak smijemo zvati teranom, iako ga je Slovenija zaštitila prije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Imamo dosta njih koji su zahvaljujući toj oznaci našli novo tržište i puno bolje te u većim količinama izvoze svoje proizvode", izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

A to se dogodilo i s izvozom 4 vrste pršuta - krčkim, drniškim, dalmatinskim i istarskim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Iz godine u godinu to jača i sad trenutno na ovu proizvodnju se gleda da je to nekakvih 15 do 20 posto. Ono što ja čujem od naših proizvođača pršuta oni kažu da kupci, tj. lanci s kojima rade, oni traže isključivo pršute koji su nositelji oznake", kazao je izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta Ante Madir.

VEZANE VIJESTI

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No proizvođači slavonskog kulena tom oznakom mogu se samo hvaliti kod kuće jer izvoziti ne smiju - ništa!

"Naše 4 slavonske županije koje graniče s BiH ne mogu izvoziti meso u EU, ali i u treće zemlje zbog klasične svinjske kuge koja se pojavila prije 10-ak i više godina na tom području", rekao je Tolušić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kuge nema odavno, ali zabrana je ostala. No, ministar obećava, ukinuti će se ove godine. A trebao bi se produljiti i popis proizvoda. Odobrenje od Europe čeka još njih 10, a među njima i zagorski mlinci, paški sir i malostonske kamenice.

TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo

Još iz rubrike