U četvrtak je u zagrebačku infektivnu kliniku primljen jedan bolesnik za kojeg se sumnja da je obolio od krpeljnog meningoencefalitisa. Srećom, on je stabilno i nije bilo potrebno priključiti ga na respirator. Četiri pacijenta koji su proteklih dana bili u teškom stanju zbog problema s disanjem i dalje su priključeni na respirator, potvrdio je za Jutarnji list ravnatelj klinike prof. dr. Ante Beus. Ističe da se njihovo stanje sada bitno poboljšalo.
Za sada nije poznato zašto je virus ove godine postao opasan. To će idućih dana proučavati stručnjaci.
"Na virulenciju virusa može utjecati promjena unutar genoma virusa, ali i promjene koje se događaju u okolišu, odnosno ekosustavu. Primjerice, neuobičajeno vrijeme za ovo doba godine, kao što su proteklih mjeseci bile velike kiše, također može utjecati na promjenu virusa. Nitko ne može sa sigurnošću reći da je baš to i to utjecalo na promjenu, ali nedvojbeno je da svaka od tih činjenica ili udružene mogu učiniti da virus postane ubojitiji ili, pak, oslabi", objasnila je dr. Alenka Markotić iz Imunološkog zavoda.
Dodaje da se promjena može dogoditi među samim krpeljima jer svaki od njih ponese i dio svog domaćina, te da na nju utječe kombinacija ekoloških promjena, promjena u domaćinu virusa i promjene u genomu virusa.
"Promjene ovise i tome na koju populaciju naiđe virus. Primjerice, infekcija virusom zapadnonilskog encefalitisa uvijek je obitavala u zapadnoj Africi i nekim dijelovima Europe, ali nikad u sjevernoj Americi. Kad se tamo proširio izazvao je vrlo tešku bolest jer nije bilo stečenog imuniteta", kaže dr. Markotić.
Istina, ovaj naš krpeljni virus nije novi, ali eventualna promjena može se uspoređivati s događanjem s virusom mišje groznice proteklih godina.
Prethodni članci:
arti-201007010685006 arti-201006300419006 arti-201006290723006
