Analiza koju je proveo Globus na 35 primjera pokazuje kako su iz državne blagajne milijuni "nestali u labirintima birokratske neodgovornosti".
Neracionalnom potrošnjom najviše - čak 1,7 milijardi kuna - spiskale su tvrtke u stečaju tijekom pet godina. Umjesto za povećanje konkurentnosti i zapošljavanje, tvrtke kojim je šefovao HDZ-ov kadar, novac su potrošile za podmirenje tekućih obaveza. Najmanje novca u vjetar bacilo je Ministarstvo kulture - oko 384 tisuće kuna. Oni su ovaj iznos potrošili na plaćanje parkiranja svojim djelatnicima, iako su se mogli besplatno parkirati u dvorištu.
Rastrošni Čobanković
Analiza pokazuje da je bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković čak financirao livade koje su zarasle u korov. Njegovo ministarstvo od Hypo Leasinga kupilo je za 80 milijuna kuna derutnu zgradu u Planinskoj ulici, no kako se pokazalo da taj objekt nije potreban, posao odnedavno istražuje USKOK. Čak 22 milijuna platili su za livade koje su zarasle u korov, kuće, nepostojeće sadnice voćki i puste pašnjake.
U dvije godine Ministarstvo kojem je na čelu bio Čobanković dalo je 2,8 milijuna za poslovni prostor koji nije korišten. Naime, Ministarstvo je unajmilo 1.285 kvadrata, a koristi su samo 250 kvadrata.
Službenici Ministarstva znanosti 2010. godine sami sebi isplatili 1,4 milijuna kuna za prekovremeni rad. Zbrojili su svaku sekundu koju su na poslu proveli nakon radnog vremena i sve naplatili. Isti iznos iz državne blagajne sebi su osigurali zaposlenici Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama. Oni su se nagradili zbog "natprosječnih rezultata radu".
Vanjski suradnici uzeli 7,7 milijuna kuna
Ministarstvo obitelji spiskalo je 8,1 milijuna uzaludno jer su isplaćivali dječje doplatke i porodiljne naknade onima kojima uopće ne pripadaju. Nešto manje, 7,7 milijuna, potrošilo je Ministarstvo prometa koje je angažiralo vanjske suradnike "koji bolje poznaju zračni i željeznički promet od njihovih zaposlenika".
U Ministarstvu turizma, u kojem je kao i u drugim državnim institucijama, na snazi bila zabrana zapošljavanja, na vanjske suradnike je potrošilo su 1,7 milijuna.
To su samo neki od primjera kojim se u analizi bavio Globus, a koji pokazuju kako se rasipa novac poreznih obveznika.
