'ZANEMARIO SE SOCIJALNI ASPEKT KRIZE': /

Sociologinja o okupljanju mladih, ali i o razlikama privilegiranih koje dovode do bunta i revolta 

Image

'U svakom društvu postoje privilegirani pojedinci, skupine i organizacije.

7.2.2021.
23:29
VOYO logo

Sociologinja Anja Gvozdanović s Instituta za društvene djelatnosti za Dnevnik Nove TV komentirala je masovno kršenje epidemioloških mjera te može li se reći da se radi o dvostrukim kriterijima prilikom pridržavanja samih mjera.

Predstavnici vlasti bi, smatra Gvozdanović, trebali biti predvodnici u poštivanju mjera. "Oni svojim lošim ponašanjem nude opravdanje onima koji mjere odluče kršiti, ipak na kraju je na pojedincu da odluči želi li se povesti njihovim lošim primjerom ili ne", rekla je sociologinja za Dnevnik

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također, smatra da su upravo predstavnici vlasti i institucija jednim dijelom odgovorni za ponašanje kojemu smo svjedočili u posljednjih nekoliko dana, a tiču se ne pridržavanja epidemioloških mjera jer građanima nude opravdanje.

Image
MARKOTIĆ O KRŠENJIMA MJERA: /

'Svako takvo ponašanje ima elemente bioterorizma, koliko god to ružno zvuči'

Image
MARKOTIĆ O KRŠENJIMA MJERA: /

'Svako takvo ponašanje ima elemente bioterorizma, koliko god to ružno zvuči'

Jednaki i 'jednakiji'

"U svakom društvu postoje privilegirani pojedinci, skupine i organizacije. A u ovakvim krizama takve razlike su vidljivije, kriza je kao neko povećalo koje te razlike dovodi do izražaja", rekla je Gvozdanović i dodala da upravo te razlike dovode do revolta i bunta. "Kada je riječ o mladima, vjerujem da dio mladih vodi buntom, ali vjerujem da je većina izašla jer je bilo lijepo vrijeme i nedostaje im druženje", kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nedruženje je za mlade velik problem, smatra sociologinja koja govori kako su mladi već godinu i pol dana pod pritiskom. "Moraju raditi, završiti razrede, studije i obrazovni sustavi su smislili način kako da to uspješno odrade - na daljinu, dakle online. Pritom se zanemario se socijalni aspekt. Zakazale su politike za mlade, ne nude se kreativna rješenja koja doprinose tome da se mladi mogu podružiti i realizirati svoju potrebu za socijalnim kontaktom. Ljudi rade, idu u školu, možda bi se to na neki način moglo uz poštivanje epidemioloških mjera", misli Gvozdanović.

Za kraj je poručila da bi se krizi trebalo pristupiti interdisciplinarno jer se ne radi samo o medicinskoj, već i socijalnoj krizi koja će rezultirati dugoročnim posljedicama o kojima bi trebalo voditi računa. "Više se polagalo pažnje zabranama i onome što ne smijemo, a nije se građanima objasnilo što smiju, a da se ne bi zarazili", zaključila je sociologinja.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo