Tko je i zašto odabrao modele zamjenskih kuća koje će se
izgraditi žrtvama potresa, pitaju se s Arhitektonskog fakulteta
čiji se stručnjaci osjećaju prevareno.
Dekan Arhitekture čak najavljuje i odlazak iz Savjeta za obnovu
jer su na zahtjev sami bili izradili 20 modela, a vladajući su ih
zaboravili i izabrali druge projekte, tvrde arhitekti, sumnjive
kvalitete.
Zamjenske kuće na Banovini, za državu su najbolje rješenje, no za
arhitekte nisu prihvatljive. Posebno im je sporan "urbani model"
i pitaju se po kojim kriterijima je odabran?
„Da banaliziramo, to je na razini dvojke. Tek toliko da se
zadatak odradi, a mi moramo težiti izvrsnosti i imati na razini
petice te objekte koje ćemo tamo raditi“, kazao nam je
Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata
Zagreb.
I stoga traže da se nabava tih kuća stopira. No, za ministra
Darka Horvata to nije opcija, već najavljuje
doradu projekta:
„Mi smo upravo zbog tog opreza u proces nabave ušli s limitiranom, vrlo malom količinom takvih objekata. Ako bude nekakvih potreba da se s tom nabavom stane zbog toga jer u samim uvjetima tih natječaja nisu pogođeni parametri, mi ćemo s tom nabavom stati“, izjavio je Horvat.
I sami su arhitekti još u veljači, na poziv vlade, ponudili
dvadesetak prijedloga zamjenskih kuća, no ni za jedan od njih
država na kraju nije iskazala interes.
„Nismo dobili nikakav povratni odgovor od Ministarstva, do sada
kada se čini pomalo prekasno. Ono što mi apsolutno pozivamo je
puno otvorenija i transparentnija procedura“, rekao je
Matković.
Iako je zbog toga dekan Arhitektonskog fakulteta najavio
povlačenje iz Savjeta za obnovu, ministar uvjerava da i dalje
ostaje član tog tijela.
„18 prijedloga koji projektantski nisu obrađeni, za koje nije
izrađena projektna dokumentacija. I kada bismo gledali parcijalna
rješenja unutar tih 18 prijedloga arhitekata, nijedan od ova tri
projekta nije, a da nije koristio barem neka od tih rješenja“,
izjavio je ministar Horvat.
Svađu unutar tijela koje bi im trebalo pomoći s obnovom, s tugom
iz hladnih kontejnera promatraju stanovnici Banovine:
„Neka od svjetskih čuda su prije izgrađene nego što će krenuti
obnova na Baniji. Kao papagaj već godinu dana ponavljam da samo
pogledaju što rade privatni donatori. Od čvrstih objekata,
montažnih, do privremenih. Eto, nije mi jasno kako pojedinci
mogu, a država ne može. Ovo što danas gledamo na Baniji je
svačiji poraz“, kazala je Branka Bakšić Mitić
(NEZ.), dogradonačelnica Gline.
Ministar pak uvjerava da će prvi, stvarni početak obnove biti kroz sljedećih godinu dana, kada će na Banovini, kaže, biti izgrađeno tisuću obiteljskih kuća.