Sudac Kolakušić je iznio ideje kako učiniti nužnu reformu i smanjiti broj predmeta na sudovima. Tvrdi da su hrvatski suci u sredini EU po učinkovitosti, a poručio je i da se nema namjeru politički angažirati, te da nije igrač HDZ-a. Što se tiče uplaćenih sredstava iz predstečajnih nagodbi, Kolakušić je istaknuo da je žalosno što se podaci taje javnosti.
"To je velika žalost da se hrvatskim građanima taji podatak o novcima koliko smo, temeljem te vrlo hvaljene predstečajne nagodbe i temeljem tih velikih očekivanih uplata, uspjeli naplatiti. Osobno smatram, prema podacima koji su mi dostupni, da je to gotovo ništa."
Sudac je istaknuo da nema namjeru politički se angažirati niti da je povezan s HDZ-om.
'Sa mnom nitko nije nikada razgovarao o bilo kakvom političkom angažmanu'
"Moja namjera nije politički angažman niti u jednoj političkoj stranci koja postoji u Republici Hrvatskoj niti je itko sa mnom ikada razgovarao o bilo kakvom političkom angažmanu."
Netočno je da je naše pravosuđe na europskom dnu, po učinkovitosti smo u sredini, tvrdi Kolakušić. Problem je broj predmeta, a Kolakušić smatra da je nužno povećanje sudskih pristojbi i obrazlaže ideju pojednostavljenog sudovanja.
"Prema podacima Europske komisije, Hrvatska je daleko od najlošijih rezultata po učinkovitosti, mi se nalazimo negdje u sredini. Hrvatski suci riješe u prosjeku 10 do 20 puta više predmeta od europskih kolega. Problem Hrvatske je što se nikada nije htjelo krenuti u jednu pravu i ozbiljnu reformu sustava pravosuđa. Temeljni problem je broj sudskih predmeta. U RH od 2006. do 2012. riješeno je 12,5 milijuna predmeta. Hrvatska ima 1.909 sudaca što iznosi 930 predmeta po svakom sucu.
Hrvatska ima 170 sporova na 100 tisuća stanovnika
Ono što je podatak koji se uvijek taji i nikada nije iznesen je koliko imamo sporova na 100 tisuća stanovnika. Primjerice, Hrvatska ima 170 sporova, Austrija 500, Njemačka 1.000, a Hrvatska 5.500. Kada to uzmemo u obzir, primjerice, sa sudskim pristojbama - u Hrvatskoj se od sudskih pristojbi uprihoduje 25 milijuna kuna. U Austriji 780 milijuna eura, u Njemačkoj 3,5 milijardi eura pa dolazimo do podatka od 5,8 eura u Hrvatskoj, 42 u Njemačkoj, a u Austriji 94.
Dakle, efikasnost hrvatskog pravosuđa se može ostvariti isključivo smanjenjem broja predmeta, a do smanjenja broja predmeta možemo doći na dva načina. Jedan je potpuno pojednostavljenje sudskih postupaka gdje možete donijeti odluku već nakon par dana, a drugi put je povećanje sudskih pristojbi ili kombinacija ta dva elementa."
Objasnio je i nužnost javne objave svih sudskih odluka, a trebalo bi uspostaviti i Registar sudskih poziva.
"Mislim da je javna objava svih sudskih odluka temelj za potpuno i transparentno hrvatsko pravosuđe, da svaki građanin može vidjeti kako je odlučeno u slučaju koji je sličan njegovom", rekao je Kolakušić.
Kako ubrzati sudske sporove
"Do značajnog ubrzanja bi moglo doći u trgovačkim sporovima radi isplate, primjerice, do 100 tisuća kuna. Europski parlament je 2007. godine usvojio uredbu u europskim sporovima male vrijednosti što je dovelo do iznimnog ubrzanja takvih sporova. Tužbe se podnose na obrascu, sud odlučuje na obrascu, tuženi odgovara na obrascu, nema glavne rasprave, ne ispituju se svjedoci, sve se obavlja isključivo temeljem poslovne dokumentacije. Time se sprječava ovo što se događa u Hrvatskoj: ogromni dio poslovanja odvija se u sivoj zoni, bez ikakve dokumentacije. Tek ako dođe do određene svađe ili nesuglasica između dva poslovna partnera, jedan od njih izdaje račun. Tada oni dolaze pred sud i sud je dućan utvrđivati temeljem svjedoka je li isporučena roba i to su, jednostavno, vrlo dugotrajni postupci."
Kolakušić očekuje da vladajući čuju njegove prijedloge, a ocijenio je lošim prečeste zakonske izmjene i pozvao na ustavne promjene prema kojima bi zakoni morali biti na snazi barem dvije godine.
//www.youtube.com/embed/b7qHJdoMyX0
