Stigli su zabrinjavajući podaci - mlađi od 50 godina, čak 80 posto češće nego ranije obolijevaju od raka, a godišnje, od te bolesti, umre više od milijun ljudi. Karcinom koštane srži dijagnosticiran je Mihaelu Severincu iz Zagreba koji je sa 17 godina dobio najgoru moguću vijesti, piše Danas.hr.
"I onda kada saznaš, kada kreneš u život i odjedanput te presiječe. Završiš na odjelu. Kada vidiš oko sebe ljude, djecu koja se liječe, ćelave glave, povraćanje, kada iskusiš svu tu problematiku i što sve ta bolest i liječenje nosi prereže te", priča Mihael.
Prošao je zračenja, kemoterapije, transplataciju koštane srži... Dvije godine se borio i, na kraju, pobjedio.
"Vjerovao sam da će to završiti sretno, koliko god teško bilo", kaže Mihael.
Godišnje oboli i oko 170 djece
Mihael je uspio, no 48-godišnjoj Zagrepčanki Kristini Varsamopulos liječnici su rekli da nikada neće moći izliječiti hormonalni rak dojke koji joj je dijagnosticiran prije dvije godine. Moći će ga, tek, držati pod kontrolom.
"Meni je odmah metastaziralo na kosti, tako da sam prvo išla na palijativno zračenje. Onda su mi izvadili jajnike i nakon toga sam postala kandidat za pametnu terapiju", otkriva Kristina. "Puno toga, onog što si zanemarivao tijekom godina shvatiš da je to bitnije nego puno novca, raditi od 0-24. Ovako si više s obitelji i počneš razmišljati o nekim drugim stvarima", dodaje.
Situacija u Hrvatskoj nije dobra - čak 170 tisuća ljudi ovdje živi koje je bolovaju ili, još uvijek, boluje od karcinoma. A svake godine, oboli i oko 170 djece.
"Svaki drugi dan jedno dijete u RH dobije dijagnozu maligne bolesti. S tim se suoči dijete, ali i cijela njegova obitelj", govori Mirela Stanić Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica.
Loša prehrana, alkohol, cigarete...
Prema najnovijim istraživanjima iz Škotske i Kine, u zadnje tri desetljeća broj karcinoma kod mlađih od 50 godina porastao je gotovo 80 posto, a to su potvrdili i liječnici.
"Kod mladih je to posebno upečatljivo jer se radi uglavnom o uznapredovaloj bolesti s obzirom na to da se u mladih ljudi ne misli da bi mogli imati zloćudnu bolest. Teško mi je reći koliko taj broj raste, ali sasvim sigurno on raste", otkriva Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Škotski i kineski znanstvenici nisu uzeli u ozbir porast svjetske populacije, što bi možda moglo objasniti i porast oboljelih. No, veliku ulogu igraju i loša prehrana, alkohol, cigarete, slaba tjelesna aktivnost i pretilost. Hrvatska ima drugu najveću smrtnost od karcinoma kada se gledaju zemlje Europske unije.
"Činjenica je da je u svijetu to zabilježeno. Radi se o vrlo relevantnoj studiji i rezultati se ne smiju dovesti u pitanje, ali za sada u Hrvatskoj takav trend ne vidimo, ali smo spremni kroz preventivne preglede na adekvatan način reagirati", naglašava Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
