Dok se Zagreb već deset dana bori s recikliranjem i novim načinom prikupljanja otpada u njegovoj blizini su taj problem odavno riješili.
Tako u Koprivnici nećete naći zelene otoke natrpane smećem. Ili vrećice u centru koje čekaju da ih se pokupi jer ondje znaju odvajati otpad.
"Ma svaka kuće ovdje ima mali komposter, i sve se razdvaja. Pa nikakav problem. Ima dosta spremnika, ima reciklažnih dvorišta. Treba samo edukacija i disciplina", rekla je Ksenija iz Koprivnice za RTL.
"Jeste li znali da je Koprivnica u top 5 gradova po odvajanju otpada? Niste znali? Mi ovdje smo dobro naučeni, papir u posebno, plastika u posebno, bio u posebno...", kaže Koprivničanka Zlatica.
Bit će i bolji
Ako ste mislili da se Koprivnica može pohvaliti samo vegetom ili Pajom Kanižajom, prevarili ste se. Već osamnaest godina u Koprivnici znaju gdje ide papir, metal, gdje ide plastika. Oni otpad razdvajaju bolje od Parižana.
Bolji su i od Zagreba i Splita. Broj dva su u razdvajanju otpada u Hrvatskoj, 55 posto, to je njihov učinak za prošlu godinu. Po stanovniku odvoje i to 170 kilograma otpada. To vam je pola kile svaki dan. Kažu nam, ove godine, bit će još bolji. "Pa sigurno to sve ima smisla, ali trebaju se ljudi naviknuti. To im se sada čini revolucionarno, možda je to prenaglo došlo, ali budu se ljudi navikli. Ako grad bude inzistirao", komentirao je Alojz Balog za Zagrepčane.
Jer u Koprivnici se inzistiralo. Stavili ste plastiku u papir, konzervu u miješano ili kuhano u biootpad? Nema veze jer umjesto kazne, ovdje će vam ostaviti poruku na kanti. "Ako ljudi učestalo griješe, ostavimo poruku, upozorimo ih. Nema tu puno problema s odvajanjem. Znaju staviti tetrapak u papir, a on ide u plastiku pa to napomenemo", rekao je radnik Komunalcu, Hrvoje Kuzmić.
Brzo naučeno
Imaju boxeve, podzemne spremnike, nadzemne kante, reciklažna dvorišta, odlagališta za jestivo ulje, ovdje se može sve. I dok u Zagrebu imamo plave smeđe žute vrećice, ovdje toga nema. "Pa miješani smo odmah krenuli s kantama, ovo ostalo smo počeli s vrećicama, ali onda smo se odlučili ne stvarati dodatan otpad jer to nema smisla, i sada za sve četiri vrste otpada imamo kante", rekao je direktor sektora za gospodarenjem otpadom, Saša Grubačević.
Što znači da na godišnjoj razini uzmete kantu, onu od 120 litara platite 74 kune, a u to je uključen i jedan odvoz mjesečno. Od biootpada rade kompost, kojim gnoje okućnice, polja, cvijeće u gradu. I dok vam u prirodnim uvjetima trebaju mjeseci, ovdje za osam tjedana imate organsko gnojivo. Koprivničko gnojivo žele svi, od Zagreba do Zadra.
"S onim biootpadom kojeg sakupimo na kućnom pragu radimo kompost prve klase. Koristi se dalje u poljoprivredi, ovdje ga ljudi kupuju a mogu ga dobiti i besplatno", rekao je Grubačević.
U početku je bilo teško. Ali brzo su naučili. Sada odvajati znaju i oni u vrtiću i oni u staračkom domu. Toliko dobro gospodare svojim otpadom, da ih je brazilska ambasada tražila savjete. "Mi smo vam Podravci. Naučili smo se reda po svim pitanjima", poručuje Balog.
