"Virus mišje groznice prisutan je kod ljudi koji su boravili na Sljemenu, a oni nisu jedini bili tamo. Također, epidemije se pojavljuju ciklički, a pošto je posljednja bila 2002. godine, nije nevjerojatno da će se ona ponovo pojaviti", upozorava dr. Ilija Kuzman, ravnatelj Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević u kojoj su smješteni svi zaraženi. Drukčije mišljenje ima dr. Borislav Aleraj, epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji kaže kako je rano govoriti o epidemiji kojom je 2002. godine zaraženo 400 ljudi diljem Hrvatske. "Virus mišje groznice pojavio se kod ljudi koji su boravili, takoreći, u šumi gdje ima mnoštvo divljih glodavaca koji prenose virus", kaže za Večernji list Aleraj.
Od dvadeset zaraženih koji su u bolnici završili početkom tjedna, neki su pušteni kućama a neki zadržani na bolničkom liječenju.
Na Sljemenu se ne smije provoditi deratizacija
A to nije moguće spriječiti. Naime, iako je prošle godine za najezdu glodavaca bio kriv Grad Zagreb jer se, podsjetimo, nije moglo odlučiti o pobjedniku natječaja za deratizaciju, ovog puta institucije nisu zakazale.
"Prenosioci zaraznih bolesti, bili oni kukci, krpelji ili glodavci ne suzbijaju se u prirodi, izvan naselja, nigdje u svijetu jer to nije moguće provesti ciljano i učinkovito. Stoga i postoje brojna prirodna žarišta bolesti koja, na žalost, nije moguće eliminirati", kaže dr. Nikola Benić, voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju HZJZ-a dr. Andrija Štampar i dodaje kako se na Sljemenu također ne smije provoditi deratizacija jer je Sljeme park prirode i, prema tome, zaštićen.
Kao mjere sprečavanja zaraze dr. Borislav Aleraj iz HZJZ-a ističe redovito pranje ruku, izbjegavati boravak u zapuštenim prostorijama, nikako ne piti vodu iz neuređenih izvora, a pogotovo se ne smije sjediti u šumi ili dirati zemlju.
