Zagreb je i ove godine domaćin Međunarodnog festivala dokumentarnog filma na kojem je konkurencija sve žešća, a dobiti nagradu je postala stvar prestiža.

Veliki pečat za najbolji film iz međunarodne konkurencije međunarodni žiri dodijelio je filmu "Kudzu loza/ Kudzu vine" redatelja Josha Gibsona (SAD) koji nas vlakom odvozi u svijet naizgled potpuno drukčiji od našega.

(FOTO: ZagrebDox)

Gibson nas uvlači u područje prekriveno biljkom kudzu koja ga pretvara u nadrealni prostor, nalik na staru, oživjelu fotografiju u čudesnom spoju arhaično dokumentarnog i eksperimentalnog filma. To je u isti mah i nevjerojatno stvaran svijet u kojem ljudi uspijevaju postići suživot s prirodom.

Veliki pečat za najbolji film iz regionalne konkurencije na zagrebačkom Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma dobio je film "Cvetanka/Tzvetanka" redatelja Youliana Tabakova, (Bugarska, Švedska) u kojem nas vodi kroz najintimnije trenutke života glavne protagonistice koja je preživjela tri politička režima.

(FOTO: ZagrebDox)

Posebno priznanje dobio je film "Kak' je doma? / How's everyone at home?" redateljice Kaje Šišmanović, (Srbija, Hrvatska) koji govori o hrabrosti redateljice i protagonista da ispričaju intimnu priču u kojoj gledatelj na neposredan način prepoznaje probleme obitelji.

Mali pečat za najbolji film autora/ice do 35 godina pripao je redateljici Ivani Mladenović (Rumunjska) za film "Ugasi svjetla / Turn off the lights" koji pokazuje stvarnu empatiju prema problematičnim subjektima, no istovremeno jasno vidi njihove mane, koristeći posve primjerenu neposrednu tehniku.

Nagrada Movies that Matter , nagradu za film koji na najbolji način promiče ljudska prava dobio je "Čin smaknuća / The act of killing" redatelja Joshua Oppenheimera, (Danska, Norveška, Velika Britanija) koji je gorak, uznemirujuć i provokativan. Posjeduje snažan potencijal za pokretanje postupka borbe sa zločinima i traumama iz prošlosti.

Posebno priznanje dobio je film "Mama ilegalka / Mama illegal" redatelja Eda Moschitza, (Austrija) u kojem se mama ilegalka bavi važnim pitanjem migracije ljudi i ilegale, u spoju sa siromaštvom, rodnim odnosima i politikom Europske unije prema susjedima.