Autobusni kolodvor u Zagrebu nekim je turistima, kao i domaćim putnicima, prvo što ugledaju kada dođu u hrvatsku metropolu. Ono što mogu primijetiti svi koji se na kolodvoru zadrže duže od pet minuta jest zapuštenost velike čekaonice, razbijeno staklo na vratima prolaza do nekih perona koje tako stoji godinama, udomaćene golubove, a, ovisno o godišnjem dobu, ondje je pakleno vruće ili neizdrživo hladno.
Mnogi će reći da je prava šteta što se zagrebački autobusni kolodvor pretvorio u ruglo gdje putnici s neugodom u stomaku nestrpljivo čekaju prijevoz. O stanju na kolodvoru obavijestio nas je čitatelj koji tamo često boravi. Skrenuo nam je pažnju na radnike koji u čekaonici usred zime dok se prostorije griju, farbaju željezna pročelja. Osim toga, kazao nam je kako je mehanizam na vratima za izlazak na peron 204 pokvaren te su ona stalno otvorena. Osim toga, na istim vratima je razbijeno staklo što znači da osim što se hladnoća tako širi čekaonicom tijekom zime, vrata je nemoguće zatvoriti. No, to nisu jedini problemi koji muče autobusni kolodvor jer nisu zadovoljni ni putnici, a oni oni koji ondje zbog posla svakodnevno borave.
'Ovo što se događa na kolodvoru je teški debilizam'
Još prije ulaza u čekaonicu osjeti se miris boje kojom se farba metalna konstrukcija unutar kolodvora. Na radove se bacilo nekoliko majstora pa su tako neki nanosili plavu, a drugi narančastu boju ne bi li malo revitalizirali prostor. Od ljudi koji tamo rade doznajemo da krov na kolodvoru već godinama prokišnjava te da se oko toga ne poduzima ništa pa mu nije jasno čemu sada ovi "kozmetički zahvati" poput farbanja kada bi se prvo trebao barem obnoviti krov.
Majstori farbaju metalnu konstrukciju
"Tko još farba s nitro bojama u prosincu prostor koji se ne može zatvoriti? Po meni je to teški debilizam jer kao što osjetite, to toliko smrdi, a najveća frekvencija ljudi odvija se sada kada se održava Advent u Zagrebu. Oni praktički tjeraju ljude, što rade oni? Kreči se već tjedan dana, a ima sigurno još posla. Došli ste danas kada je relativno toplo vani, ali ovih dana je bilo jako hladno i grijanje je slabo. Vrata od izlaza na neke perone se ne mogu zatvoriti, stakla su polupana. Vrata koja vode na peron 204 neispravna su već šest godina. K tome, na ljeto su popravljali fasadu izvana, a krov prokišnjava na jedno 100 mjesta. Pravi kućevlasnik će prvo valjda popraviti krov da mu ne kisne, a onda tek sve ostalo. Ali ne, oni kreče i farbaju ovu bezveznu metalnu konstrukciju koja je kao prvo ruglo i ničemu ne služi, a drugo, kakva je razlika ako je ona ofarbana? Stanje ovog kolodvora govori da ima puno bitnijih stvari na kojima bi se trebalo raditi te koje bi valjalo popraviti i gdje bi se trebao uložiti novac... Trebate doći kada pada kiša da vidite koliko je ovdje prestrašno. Voda ne da kaplje, nego curi svuda po kolodvoru, što znači da krov curi, a oni farbaju", komentirao nam je čitatelj koji ujedno i radi na kolodvoru.
Ljeti pakao, zimi hladnjača
Dodaje da postoje brojne konkretne stvari koje bi se trebale popraviti pa tako nabraja da bi se novac trebao uložiti u hlađenje i grijanje. Navodi da ne postoji klima u čekaonici i da "kada se lim i staklo ugriju" ondje bude pravi pakao. S druge strane, prema njegovom mišljenju, kolodvor se zimi preslabo grije. Čim smo došli stavili smo dlanove na radijatore u čekaonici ne bi li isprobali jesu li upaljeni. Radili su, no bili su mlaki što toliko velik prostor ne može baš puno ugrijati.
U čekaonici je bilo nekoliko putnika s kojima smo i razgovarali. Kazali su nam da im nije baš previše toplo i da bi moglo biti toplije, no da im je istovremeno drago što radijatori ne griju jako jer bi tada "smrad farbe bio još nepodnošljiviji".
Vrata koja vode do perona 204 ne mogu se zatvoriti i imaju razbijeno donje staklo
"Što se tiče grijanja na kolodvoru, meni se čini da ga oni reguliraju prema svojoj nekakvoj predožbi kako bi to trebalo biti. Te predožbe nemaju puno veze s logikom jer to su neke čudne 'holdinovske' predožbe. Ako želite nešto zagrijati, prvo morate taj prostor zatvoriti jer se s razbijenim staklima na vratima koja se ne mogu zatvoriti, postavlja pitanje za koga oni griju? To su novci Grada Zagreba, što znači naši novci. Svi mi koji živimo ovdje i plaćamo porez i prirez Gradu gledamo kako oni raspolažu našim novcima. Pogledajte ovo, vrata su otvorena, a zašto su otvorena? Jer mehanizam koji vrata treba 'vratiti' i zatvoriti ne radi. I ne samo ta vrata, jer na samo ovom nivou gdje su peroni od 200 pa nadalje ne valja nekoliko vrata. Ukupno, to je negdje 10-ak pokvarenih vrata koja se ne mogu zatvoriti i zbog njih nastaje hladnoća na kolodvoru. Tehnički voditelji kolodvora su kao to pisali i već je bilo u planu to renovirati i popraviti posljednjih zadnjih pet, šest godina. To se nije dogodilo nego se 'renovira' tako što se farba nebitna metalna konstrukcija. Bilo bi super da su od novca za tu farbu popravili barem jedna ili dvoja vrata", objašnjava vam.
'Upravu boli briga jer je njihova zgrada odvojena od čekaonice'
"Ovo je vrlo nedomaćinsko poslovanje i odnos prema našoj i na kraju krajeva gradskoj imovini. Nije to ni moje ni vaše, ali bome nije ni njihovo. Njima je samo dano da oni kolodvorom i drugom gradskom imovinom upravljaju. Mislim da je normalnim ljudima jasno što se ovdje događa. Meni primjerice da prokišnjava krov odmah bi to išao sanirati jer će mi voda uništiti imovinu, a što oni? Plaćaju majstore, ali soboslikare da 'poprave' unutrašnji izgled. Ovo nema veze sa životom! Njih baš briga jer je ovaj dio zgrade, gdje je čekaonica, skroz odvojen od zgrade Uprave kolodvora. Oni tu niti griju, niti hlade kada trebaju, niti vode brigu o prostoru gdje se nalaze ljudi kojima uzimaju novac za usluge. Njima je u uredima super, toplo i lijepo, zaštićeni su, a ljeti se hlade klimom. Prije neka dva mjeseca došao je novi direktor Uprave, a i dalje se ništa ne radi i ne poduzima. Jedino novo ovdje je farba. Osim toga, velik problem kolodvora je što ovdje žive golubovi. To se sada razvila posebna vrsta gradskog goluba koja se doslovno ovdje rodi i umire jer se kroz godine taj golub adaptirao na sve uvjete života na kolodvoru. Njihova gnijezda nalaze se tu na konstrukciji. Oni žive u čekaonici i naviknuti su na ljude i jedu mrvice s poda. Pogledajte koliko je golubljeg izmeta na stupovima", komentirao je čitatelj.
Što kažu putnici? 'Muka mi je dolaziti ovdje'
Međutim, nije zbog stanja na kolodvoru frustriran samo naš čitatelj koji upozorava na probleme nego su i putnici s kojima smo kratko razgovarali razočarani.
Zagrepčanku Anu (24) sreli smo u čekaonici kolodvora. Djevojka nam je kazala da trenutno čeka dolazak autobusa iz Slavonskog Broda jer joj u posjet dolazi rodbina. Tvrdi da je sam izgled kolodvora već godinama odbojan i da joj je uvijek muka dolaziti tamo. Tvrdi da joj sve djeluje prljavo i puno golubljeg izmeta.
"Svake godine barem dva puta moram do kolodvora i svaki put mi se želudac okrene kada dođem tu", ispričala nam je Ana.
Gospođa Jasminka (60) na kolodvoru je čekala autobus za Rijeku te nam je rekla kako joj je na kolodvoru hladno, ali da će pokušavati više vremena provesti na još hladnijem peronu jer joj je smrad farbe preintenzivan. Slavonac Miroslav (38) komentirao je kako je kolodvor zapušten i da se uvijek kada mora putovati autobusom iznenadi stanjem na kolodvoru. Smatra da bi se trebalo uložiti u sam vanjski izgled kolodvora, ali i na druge stvari koje putnicima boravak na kolodvoru učiniti ugodnijim.
Autbusni kolodvor priznao: 'Svjesni smo manjkavosti. Pripremamo obnovu...'
O stanju na kolodvoru pitali smo i sam Autobusni kolodvor pa su nam kazali da su svjesni manjkavosti zgrade koja je već stara i u mnogo čemu dotrajala. Zbog toga, kažu, planiraju veću rekonstrukciju cijelog objekta za koju će pokušati dobiti sredstva iz EU fondova pa taj natječaj očekuju početkom 2020. godine. Kada je riječ o smradu farbe koji se širi čekaonicom i cijelim prostorom, kažu da da se farba unutrašnjost čekaonice i da se provjetrava koliko je god to moguće. Ipak, ističu da nisu zaprimili prigovore da je stanje zbog smrada boje nepodnošljivo i da putnici ne mogu izdržati, no da će provjeriti može li se prostor bolje izračiti.
Na autobusnom kolodvoru golubovi su domaće životinje
Ptičji izmet na jednom od silaza na peron
"Naime, kako je održavanje zgrade zbog navedenih razloga skupo, a priprema se veća obnova, trenutno se obavljaju radovi koji služe održavanju funkcionalnosti postojećeg stanja. Veći dio krova zgrade već je saniran, a manji dio koji je ostao bit će se saniran unutar planirane rekonstrukcije. Izlazi na peron su također u planu investicija, pa će biti popravljen i izlaz na peron 204. Problem golubova je problem cijelog Grada Zagreba, imali smo u više navrata angažirane vanjske tvrtke, postavljene su i različitite vrste zaštita, koje i danas stoje, ali nažalost bezuspješno. Svjesni smo tog problema i s njime se borimo unutar okvira dozvoljenih sredstava. Unutrašnjost čekaonice se tijekom zimskog razdoblja grije cijelo vrijeme, zbog komocije naših korisnika, jer kolodvor rad svaki dan od 00-24 sata", odgovorila nam je pomoćnica voditelja Podružnice za prave i opće poslove Ivana Šestić Trohar.
Hoće li se obnova kolodvora zaista provesti iduće godine ostaje tek vidjeti, no činjenica je da su zapušteni izgled kolodvora, ptičji izmet na svakom koraku i ekstremno hladna ili topla čekaonica, postali simbol kolodvora u glavnom gradu Hrvatske.
