Jedna stara poslovica - da svi jedemo sarmu, no neki jedu meso, drugi pak kupus, u Hrvatskoj je nažalost istinita. Igrom brojki dobiva se da je Zagreb čak pet puta razvijeniji od slavonskih županija.
"Možemo reći da grad Zagreb i bar tri - četiri županije su 10, dok je sve ostalo između 2 i 5. Dakle jako loše", kaže Maja Pleić iz Centra za mirovne studije.
Da se Hrvatska neravnomjerno razvija pokazalo je opsežno istraživanje Centra za mirovne studije koje se baziralo na nekoliko različitih parametara, a između ostaloga uključuje kupovnu moć te visinu plaća i mirovina. U Zagrebu u vrtić ide 92 posto djece dok je u drugim dijelovima Hrvatske statistika poražavajuća.
"U Brodsko-posavskoj županiji samo 22 posto djece između 3 i 5 godina idu u vrtić. Kada pogledamo nezaposlenost, ona iznosi 10 posto u Zagrebu u 2015. godini, a 36 posto u Osječko-baranjskoj županiji i čak 44 posto u Virovitičkoj", dodaje Pleić.
Među sedam najnerazvijenijih dijelova Hrvatske svih je pet županija iz Slavonije i Baranje gdje je svaki peti stanovnik ispod praga siromaštva. Traže se konkretni uzroci problema.
"Ja vjerujem da su krive politike. To je uvijek tako. Jer neka područja naprosto imaju tu predispoziciju blizine zapadne granice, kojekakve druge prirodne resurse", smatra dogradonačelnik Osijeka Vladimir Ham.
"Problem je u društvu, u klijentelizmu, korupciji, diskriminaciji", poručuje pak Pleić.
Nerjetko je floskula da je u obrazovanju spas, ali čini se da je za Slavoniju i to prekasno.
"Obrazujemo kadrove za odlazak. Dakle jasna je stvar da drugdje posla ima. Mi imamo sjajno sveučilište koje obrazuje sjajne kadrove, ali za sve te kadrove ovdje u ovom trenutku nema posla", kaže Ham.
Pa mladost odlazi i to sa kartama u jednom smijeru, a Slavoniji ostaje starost stanovništva. "Mi na samom vrhu, odnosno iznad prosjeka Hrvatske", kaže koordinatorica projekta "Geometar nejednakosti" Mirjana Herceg.
Rješenje problema traži se u stvaranju Fonda solidarnosti u koji bi bogati dijelovi Hrvatske uplaćivali za razvoj siromašnima.
