ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner potvrdio je u ponedjeljak, nakon sjednice saborskog Predsjedništva, da se zastupnici osmog saziva neće okupljati do petka, 15. srpnja kada na snagu stupa odluka o samoraspuštanju parlamenta i za to optužio SDP, "drugu po veličini stranku u državi".
Reiner je novinarima rekao kako je postojala ideja da se u petak održi zadnja saborska sjednica, ali da se toj ideji ispriječio SDP, pa je zaključeno da je nema smisla sazivati, jer je "kvorum vrlo nesiguran bez sudjelovanja druge po veličini stranke u državi".
Podsjetio je kako je predsjednik SDP-a Zoran Milanović ranije preko medija poručio da SDP ne želi sudjelovati u nastavku saborskog zasjedanja, te izvijestio da ga je danas pokušao dobiti telefonski kako bi ga "ipak" uvjerio da su teme koje su se trebale naći pred zastupnicima - ratifikacija ugovora o pristupanju Crne Gore NATO savezu te izbor pravobraniteljice za ravnopravnost spolova - teme od nacionalnog značenja.
Reiner: Pokušao sam Milanovića uvjeriti u potrebu zasjedanja, ali ga nisam uspio dobiti
"Nisam ga uspio dobiti", prenio je Reiner novinarima, navodeći da se Predsjedništvu "bez ikakva obrazloženja" nije odazvala SDP-ova potpredsjednica Sabora MilankaOpačić koju je, pak, "uspio dobiti" i koja mu je prenijela da je stav SDP-a i Zorana Milanovića da ne sudjeluju u radu Sabora.
"Na taj smo način, naravno, zaključili da nema smisla sazivati sjednicu, jer je kvorum vrlo nesiguran bez sudjelovanja druge po veličini stranke u državi", izjavio je Reiner.
Na opasku da je kvorum zadaća parlamentarne većine, dakle HDZ-a i Mosta, predsjednik Sabora ponavlja da je SDP "nažalost poslao poruku da ne želi sudjelovati u tome". "Mislim da to nije dobro, mislim da je to nešto što se treba postići konsenzusom, što je od nacionalnog interesa i od interesa nacionalne sigurnosti. I jedna i druga strana uvijek su tvrdile kako želimo da Hrvatska bude lider u regiji, a sada kada bismo trebali ratificirati taj sporazum, jedna strana u tome očito ne želi sudjelovati", poručio je.
Hrvatska je, naveo je, obećala da će biti među prvim zemljama koje će ratificirati ulazak Crne Gore u NATO, "dapače, bile su i naznake da bi čak došao i predsjednik Crne Gore na saborsku sjednicu". Objasnio je i kako je izbor pravobraniteljice za osobe s invaliditetom prioritetan s obzirom da je dosadašnjoj mandat istekao, a mandat njenog zamjenika istječe u listopadu. "Lako se može dogoditi da se do tada ne izabere nova vlada i da onda formalno nitko ne skrbi za osobe s invaliditetom", rekao je predsjednik Sabora.
"To trebate pitati one koji su bojkotirali sjednicu Predsjedništva, a i javno rekli da ne žele više održavanje ijedne sjednice Sabora", uzvratio je na novinarski upit kako će se onda premostiti činjenica da ti poslovi nisu odrađeni.
Reiner nije precizirao treba li Saboru za ratifikaciju sporazuma o pristupanju Crne Gore NATO-u 76 ili 101 glas, opetujući kako je "ključna stvar konsenzus". "Ako ga ne možemo postići oko stvari koje su od nacionalnog značenja ili od značenja za nacionalnu sigurnost, onda naravno održavanje sjednice nema smisla", ponovio je.
"O tome nažalost nemam mogućnost odlučivanja", odgovorio je na upit razmišlja li da za srpanj, s obzirom na broj (ne)radnih dana, smanji zastupnička primanja, makar za paušal od 1.500 kuna.
Šimić: Nije u redu dobiti i do 17.000 kuna, a ne zasjedati
Predsjednik Kluba zastupnika Mosta Miroslav Šimić ocijenio je kako nije u redu da zastupnici dobiju i cijelu plaću i paušal, ako ne rade.
"Naravno da nije u redu, mi ne radimo od 20. lipnja na zasjedanjima, a imamo plaće od 12 do 17 tisuća kuna. Nikome normalnom to ne može biti normalno", istaknuo je.
"Stav Mosta je jasan od početka, trebali smo i nakon 20. lipnja nastaviti svoj posao za koji smo jako dobro plaćeni.", izričit je Šimić.
Most je, kaže, htio da se prije konačnog razlaza rasprave i zakoni o financiranju političkih aktivnosti i izmjene Zakona o vodnom gospodarstvu. Most od početka govori da su zastupnici i nakon odluke o raspuštanju Sabora od 20. lipnja trebali nastaviti normalno raditi svoj posao do sredine srpnja, na dnevnom redu je pedesetak raznih točaka, dakle imalo se što raditi, kaže Šimić, žaleći što se planirano saborsko zasjedanje neće održati.
