"Lipo li je, lipo li je na lažini suvoj ležat…"
Dok je živio samo na hridima uz more, galeb je bio opjevani simbol Dalmacije. Ali, otkako je "doselio" u gradove pa i postao agresivan u potrazi za odbačenom hranom, Dalmatincima i nije više toliko simpatičan.
Marin Gospić, fotograf iz Zadra, kaže: "Kad bi snimao po gradu, osobno sam svjedočio da bi najviše maloj djeci, koja su u principu lakši plijen, otimali ili kroasane ili pizzu. Po gradu se to dosta često zna dešavati."
I onima koji hrane ptice na zadarskom Forumu, galebovi su se zamjerili jer ubijaju golubove, a gradske vrapce su gotovo istrijebili.
Zvonimir Ivšinović iz Zadra govori: "Gnijezde se na zgradama. Prije 30 godina ih nije bilo ovdje nego sve na liticama, po otocima. Sad su ovdje zato što tamo hrane nema nego ovdje, pa dođu po kontejnerima. Prevrnu sve, naprave štetu samo takvu. Ja bi ih sve potrovao."
Zadarski HSP-ovci ih nazivaju "letećim štakorima" i traže od gradskih vlasti da bez trovanja, na human način, obuzdaju umnožavanje populacije galeba klaukavca jer će se kroz nekoliko godina njihova populacija i umnogostručiti.
Mate Lukić, predsjednik HSP-a Zadar, kaže: "To je simbol Jadrana, je li? More, ja i galeb. Još malo soli i evo Dalmacije! Ali dolazimo do toga da ta ptica najbitnije od svega prenosi zarazne bolesti. S obzirom na to da je riječ o kiselini koju ispuštaju s izmetom, uništavaju i boju na automobilima građana, fasade, suncobrane..."
Ornitolog Goran Lukač kaže: "Nema ptica grabljivica koje se njima prirodno hrane. Naprimjer, prirodne populacije na otocima najglavniji im je predator tamo sova ušara koja se njima hrani."
Zatvaranje gradskog deponija, planirano za godinu dana, problem bi moglo i povećati jer je tamo sada kolonija od 20-ak tisuća galebova.
Mario Pešut, pročelnik za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra, o svemu kaže: "Imamo pritužbe građana skoro pa dnevno. Nešto ćemo morati organizirati i to čak na razini županije, ne samo grad, jer se oni gnijezde i na otocima. Neću reći improvizirati, ali ćemo nešto pokušati napraviti. Ako ništa, bar poruka građanima da ćemo se potruditi."
U Istri nisu ostali samo na porukama. Poreč, Novigrad, Rovinj i Pula, uspješno provode pilot projekt Veterinarske bolnice Poreč, odlučili su se za sprječavanje razmnožavanja.
Najhumaniji način smanjivanja populacije galebova u gradovima pokazalo se podmetanje lažnih jaja. Ona se stavljaju na krovove, obično ravnih zgrada gdje se galebovi najčešće gnijezde.
Ornitolog Lukač kaže: "Ili se uzimaju određene metode kontraceptivne da se u hranu stavljaju i onda im se onemogućava razmnožavanje."
Prije osam godina velika kolonija galebova u luci Gaženica rastjerivana je sokolovima.
Peršut, pročelnik za socijalnu skrb i zdravstvo u Zadru, govori: "Imamo mi čovjeka koji ima sokolove tu u Privlaci i on ih može rastjerati i oni se vrate."
Svaki od učinkovitih modela provodi se najmanje pet godina, a do konačnog smanjenja kolonija galebovima se može tek pjevati.
"Moj Galebeeeeeeeeeeee..."
