"Srbija je očišćena od Židova". Dopis je to koji je iz Beograda stigao u Glavni ured za sigurnost Reicha u Berlinu svega 14 mjeseci nakon što su Nijemci ušli u taj grad. Time je ta balkanska država postala prva zemlja tadašnjeg Trećeg Reicha koja tvrdi kako je postigla nacistički cilj "konačnog rješenja Židovskog pitanja." Dio od 12.500 Židova iz Srbije tada je poslan u logore Auschwitz, Buchenwald ili Mauthausen, ali većina ih je ubijena u samom Beogradu. Među njima i obitelj srpskog pisca i publicista Ivana Ivanjija, koji je završio prvo uAuschwitzu i kasnije u Buchenwaldu.
Nakon što su ubijeni Židovi Srbije, u logore su deportirani drugi zatvorenici: Romi, komunisti i partizani među kojima je bilo i mnogo Srba. Samo u logoru Sajmište je tijekom rata zatvoreno i mučeno oko 40 tisuća ljudi, više od 10 tisuća je tamo izgubilo život.
Unatoč tome, danas gotovo da ništa ne podsjeća na holokaust u Srbiji i na zločine u beogradskim logorima. "Ono što se u Srbiji slavi su borbe protiv fašizma. To je važno i ispravno. Ali se ne misli na žrtve. One nisu zanimljive", priča Ivanji za Deutsche welle, koji o holokaustu djeci priča u drugim zemljama, ali u Srbiji ga nitko ne zove.
Rehabilitacija Nedića
Beogradskim logorima je doduše upravljao SS, ali kvislinški režim Milana Nedića se brinuo za to da se uhvate Židovi, Romi i drugi zatvorenici i da ih se strpa u logore. Unatoč tome, već godinama u Srbiji traje sudski proces čiji je cilj opravdati i rehabilitirati Nedića i njegovu vladu. Mnogi u Srbiji u njemu vide "pravog patriota", a njegova suradnja s nacistima se tumači tek kao "vješta politika". "To je neviđeno", kaže Ivanji. "Nedić je bio fašist i antisemit iz uvjerenja i to i prije rata."
To se dobro uklapa u populistički i nacionalistički politički diskurs koji već godinama vlada na području bivše Jugoslavije, pa i u Hrvatskoj. "Odjednom se počelo relativizirati tko je u Drugom svjetskom ratu bio na pravoj, a tko na krivoj strani", kaže Ivo Goldstein, povjesničar iz Zagreba. Većina njegove obitelji je ubijena ili u hrvatskom logoru Jasenovcu ili u Auschwitzu.
Auschwitz Balkana
Upravo je Jasenovac prozvan "Auschwitzom Balkana", a dosad je ondje imenom i prezemenom poznato 83.000 žrtava.
Revitalizaciju zločina ustaša i u okviru takozvanog "nacionalnog pomirenja", piše Deutsche welle, započeo je još Franjo Tuđman. No, prema Goldsteinovim riječima, u posljednje vrijeme je stvoren novi val revizionizma koji je još radikalniji te se obrću uloge u povijesti. "Danas se u dijelu hrvatske javnosti ustaše predstavljaju kao 'dobri' jer su bili Hrvati i katolici. Nasuprot njima se partizane psuje kao Jugoslavene i komuniste i time su odmah 'loši'", kaže Goldstein.
Revizija povijesti ide sve do toga da vlada u Zagrebu novčano podržava jednu udrugu koja logor Jasenovac želi prikazati kao radni logor u kojem su tek iznimno neki od zatvorenika izgubili život.
Upada u oči da i u Srbiji i u Hrvatskoj postoje slične sklonosti novog pisanja povijesti: vlastita nacija je uvijek sve činila ispravno. "Taj proces teče paralelno. Ekstremisti i nacionalisti u Srbiji i Hrvatskoj odlično surađuju", kaže nam Ivo Goldstein.
