Zgrada izgrađena krajem 18. stoljeća /

Za vas smo ušli u centar političke moći koji postaje novo radno mjesto Plenkovića i njegovih najbližih suradnika

Zgrada hrvatske vlade - najpoželjnija politička adresa - posljednji je put bila otvorena građanima 2000. godine

19.10.2016.
18:55
VOYO logo

Izvana svima dobro poznata, zgrada Banskih dvora iznutra izgleda ovako.

Dva atrija Veliki i Crni, zapravo su dijelovi nekada dviju zgrada. I dok je zeleni atrij otvoren novinarima koji ondje ponekad čekaju izjave ministara, vrata Crnog, u sjevernom dijelu Banskih dvora gotovo uvijek su zatvorena.

Iz jedne sobe javnosti stižu sve vijesti. To je kutak za novinare odakle prate sjendice Vlade.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi kat - pravi je centar moći. Ondje je: premijerov ured, velika soba za sastanke, ali i dvorana u kojoj se održavaju sjednice vlade, tu je i čuveni plavi salon, u kojem se održavaju intervjui, a ondje je i zlatna knjiga u koju se upisuju visoki uzvanici.  

Najveća soba za sastanke služi i za uži kabinet vlade, dok javnosti najizloženija kad je puna, dvorana za sjednice vlade, prazna izgleda ovako. Već danas će na ovom mjestu pisati ime Andreja Plenkovića. Hodnik s fotografijama bivših premijera bio nam je ovaj put nedostupan, no ljetos je ekipu RTL-a onuda prošetao premijer Orešković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Drugi je kat rezerviran za prostorije tajništva vlade, ali i za ured potpredsjednika. 

Dok su na katu ispod, ali u dva suprotna krila zgrade stolovali Tihomir Orešković i Tomislav Karamarko, na ovom je katu bio ured Bože Petrova.

Prvi potpredsjednik ili potpredsjednica su uvijek imali malo bolji prostor od nas običnih potpredsjednika, da, možda se malo vidi hijerahija i po toj raspodjeli prostora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

1991. dok je ta zgrada služila i kao sjedište predsjednika države Franje Tuđmana, zgrada je bombardirana pri čemu je bila znatno oštećena.

Zgrada Vlade izgrađena je krajem 18. stoljeća u stilu baroknog klasicizma na mjestu kuće bana Petra Zrinskog. Od početka 19. stoljeća ondje je stanovalo 16 hrvatskih banova, među kojima Josip Jelačić, Ivan Mažuranić i Khuen Hedervary, a ta je plejada i danas razlog zbog kojeg se zgrada na Trgu Sv. Marka 2  - naziva i Banskim dvorima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo