Tijelo muškarca koje je jučer ujutro pronađeno u Dunavu je Matej Periš. Potvrdila je to DNK analiza.
Preliminarno izvješće tvrdi da je uzrok smrti utapanje te da na tijelu nisu uočeni znakovi nasilne smrti. No još uvijek nema odgovora na pitanje što ga je natjeralo da uđe u vodu.
Odgovore bi mogao dati nastavak obdukcije koja se provodi na Institutu za sudsku medicinu u Beogradu. Tamo je danas ekskluzivno ušla naša ekipa, a doznali smo i kako godišnje imaju nekoliko desetaka slučajeva obdukcija i analiza tijela izvučenih iz Save ili Dunava. Baš poput Mateja Periša. Ovisno o tome koliko je tijelo boravilo u vodi ovisi i količina podataka koje se analizom može dobiti.
Đorđe Alempijević, voditelj Instituta za sudsku medicinu Milovan Milovanović u Beogradu govori:"To su promjene koje se nazivaju saponifikacija i truljenje odnosno pseudomiceracija. To su sad neki stručni termini, nisu toliko bitni. Dakle, te promjene mijenjaju normalan izgled tkiva. One mogu obrisati neke nalaze koji bi za nas bili značajni za tumačenje. Naravno, svaku obdukciju morate raditi pažljivo, a ovdje morate otvoriti 'četvere oči' da biste mogli sve to rastumačiti".
Jučer je objavljeno kako je stepenicama iz rijeke uočena krv no, kažu stručnjaci, nije riječ o krvi nego truležnoj tekućini koja je slične boje. Pri povećanim temperaturama ona nastaje prilično brzo, a proces truljenja komplicira analizu.
"Prije svega to se misli na pojedine metode indentifikacije koje postaju onemogućene ili su znatno otežane. Ne može se prepoznati to tijelo od strane srodnika. U sljedećoj fazi postaje nemoguće uzimati otiske prstiju i prepoznati po metodi daktiloskopije. Ali ako budu i povrede najveći je problem da li su te povrede nastale zaživotno ili posmrtno", kaže Dušan Vapa, voditelj centra za sudsku medicinu, toksikologiju i forenzičku genetiku KC Vojvodina u Novom Sadu.
Ništa od navedenog nije bio slučaj s tijelom Mateja Periša. Nakon obdukcije kojom se tijelo i svaki organ posebno pregleda, izvaže i fotografira pristupa se drugom dijelu posla.
"Mi imamo, recimo, mogućnost da uradimo mikroskopske pretrage dakle, da pogledmao isječke organa, tkiva jer nekada nešto ne može da se vidi golim okom, već samo pod mikroskopom", govori Alempijević.
Pregledava se i staklasta tekućina u oku koja sporije truli, a uzorci organa, najčešće jetre i bubrega, dat će odgovor na pitanje je li u organizmu bilo lijekova, otrova ili droga.
"Obično utjecaj lijekova, droga, otrova i tako ne mora biti vidljivo niti mikroskopski niti golim okom nego ćete ga potvrditi kemijsko-toksikološkom analizom", ističe Alempijević.
Na primjer, kose. Ona kod većine ljudi raste jedan centimetar mjesečno i može odgovoriti na pitanje je li osoba uzimala lijekove ili droge. Čak i kojom dinamikom. Primjerice, zadnji mjesec je, dva prije toga nije i slično. Ovo nije rutinska analiza i nikada se ne radi u prvoj fazi istraživanja. Pitanje je samo hoće li ijedna od ovih sofisticiranih metoda koje ovi profesionalci rade dati odgovor na sada najvažnije pitanje - zašto je Matej Periš skočio u hladnu Savu?
