Gotovo sigurno nam dolazi recesija, to je prošli tjedan na Facebooku napisao ugledni ekonomist i gost RTL-Direkta Vuk Vuković.
"Promatram što se događa vani, pa imamo vremenski odmak neki. Ono što se u Americi događa je stagflacijski učinak i imate nadolazeću recesiju. Imat ćemo dobru turističku sezonu ali bi se efekt izvana trebao prelijevati tek krajem ove ili početkom iduće godine. Tek tad ćemo osjetiti puni zamah. 2008. je krenulo u Americi, 2009. udarilo kod nas", kazao je Vuković te kroz šalu kazao da je dobro da ovoga puta zaostajemo za drugima.
Komentirao je možemo li 2023. očekivati scenarij poput onog iz 2008.
"Ona kriza je specifična i bila je slična velikoj depresiji iz tridesetih. To su financijske krize, kad imate financijski sektor i banke koje su zamrznule kreditiranje, u velikim su problemima, države su ih vadile. Kad imate takvu bankarsku krizu, čitav sustav pada. Sad neće doći do toga jer su banke dobro kapitalizirane ali zaduživanje je skuplje. Imate efekt koji će se prelamati kasnije i imao učinka recesije, ali neće biti duboka kao tada", kazao je.
Vuković je objasnio što je inflacija, recesija, depresija i stagflacija.
"Inflacija je rast cijena. Kad imamo problematičnu inflaciju kao sada, kad je 8 do 10 posto, onda ljudi očekuju visoko povećanje cijena, jedno propagira drugo i imate inflatorni efekt. Recesija je kad imate dva kvartala negativnog uzastopno ekonomskog rasta. Depresija traje dulje kad je pad ekonomski veći, a stagflacija kad paralelno imate inflaciju i recesiju. To se sad događa u Americi. Vidjet ćemo hoće li drugi kvartal biti negativan, ako bude to je recesija uz visoku inflaciju istovremeno. Zadnji put se to događalo u Americi sedamdesetih, rast inflacije, kupovna moć ljudi pada, manje se troši", objasnio je Vuković.
Kazao je i kako recesija stiže sigurno.
"Imate inflacijski efekt kao broj jedan. Inflacija smanjuje kupovnu moć ljudi, ljudi manje troše. U SAD-u udio vraćanja kredita u dohocima ljudima je narastao s 20 na 34 posto. Trećinu dohotka ljudi troše na otplaćivanje kredita, imate manje za trošiti na bilo što drugo. Centralne banke dižu kamatne stope, američki FED će imati 3,5 posto stopu. Središnje banke kad dižu kamatne stope potiču recesijski ciklus. Kad su niske kamatne stope jeftino je zaduživanje, velika potrošnja i investicije. Kad narastu kamatne stope puno je manja potrošnja, trošimo manje, kreditiranje je skuplje. Ako je referentna stopa 3, 3 i pol posto, ako se države zadužuju za 3 posto, koliko ćemo dobiti kredit na kuću ili stan, 5-6. Pada potrošnja, padaju investicije. Imate taj efekt rasta kamata, a s druge strane inflacija jede raspoloživi dohodak. To su dva snažna pritiska koji guraju ekonomiju dolje", kazao je Vuković.
Vuković je kazao da je Hrvatska specifična po tom pitanju.
"Ovisimo o eurozoni. Europska središnja banka tek je sad počela dizati kamatne stope, američki FED to radi od početka godine, planiraju 1 do 1,5 posto do kraja godine, što je manje nego u Americi. Osobno mislim da griješe, ali logika je da ne mogu zaustaviti inflaciju izazvanu rastom energenata zbog rata u Ukrajini. Što s jedne strane ima logike. Čak i Švicarska centralna banka je počela dizati stope što se ne događa tako često, tako da će se efekt događati ali s odmakom kod nas", kazao je.
Kazao je i da hrvatski ulazak u eurozonu dolazi u nezgodnom trenutku.
"U pravilu ulazak u eurozonu smanjuje kamate na domaćim tržištima. To smo iskusili u periodu zadnjih par godina. Kamate nisu kao što su bile prije 5-6 godina. Kamate jesu niže, iskoristili smo pozitivni zamah, ali 2023. će Europska centralna banka morati podizati kamatne stope, imat ćemo recesivni učinak iz Amerike, Azije, naći ćemo se u istom loncu svi i neće nam toliko pomoći koliko bi nam moglo pomoći", kazao je Vuković.
Na pitanje može li Vlada nešto učiniti, Vuković je kazao da se radi o međunarodnim tokovima kapitala.
"Imamo strukturalnih problema koji se mogu rješavati ali to je onda drugo pitanje. To je pitanje političke volje, reformi", kazao je.
Komentirao je i potrošnju.
"Potrošnja je 60 posto BDP-a. Kad vam inflacija uzima veliki dio raspoloživog dohotka i kad vam kamatne stope rastu pa su kamate na kreditnu karticu veće, na kredite, manje trošite. To osjete najviše ljudi s najnižim dohocima. Oni će prvi rezati potrošnju na neesencijalna dobra. Morate platiti kredit, djetetu školu, hranu kupiti, ali ne morate imati pretplatu na servis. Tu se prvo reže na najnižim dohocima", kazao je.
Kazao je i da neki od efekta će se osjetiti na jesen.
"Turistička sezona će prikriti neke nedostatke, ali ne možemo izbjeći međunarodne tokove kapitala", kazao je.
Komentirajući situaciju s plinom, Vuković je kazao da sve ovisi o situaciji u Ukrajini.
"Ako to potraje bit će teška situacija s plinom. Zadnji put smo rekli da je rat u Ukrajini potaknuo inflaciju koja će potaknuti recesiju, to se dogodio. Ako se to ne zaustavi do kraja godine imat ćete jaki pritisak na plin", kazao je Vuković.
