Na 16. sjednicu Hrvatskoga sabora došao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kako bi predstavio informacije o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u 2021. i prvom polugodištu 2022.
Zastupnici su uvodno guvernera prozvali za rast inflacije, ali i rast cijena proizvoda te smanjenje životnog standarda. Smatraju da HNB nije iskoristio sve instrumente koje je imao na raspolaganju. Boris Lalovac upozorio je da inflacija traje već dvije godine, a da Sabor tek sada poziva guvernera u raspravu.
Davor Bernardić istaknuo je da izvješće iznosi niz korisnih informacija iz kojih se vidi da Vlada nije pomogla građanima. Naglasio je i da je osiromašenju građana Zagreba pridonio gradonačelnik Tomislav Tomašević podizanjem cijena komunalnih usluga te podigao kredit i založio vrijednu gradsku imovinu.
Dok se globalno gospodarstvo oporavljalo od pandemije, hrvatski BDP porastao je 13,1 posto u 2021. godini i time premašio pretpandemijsku 2019., kazao je uvodno guverner Vujčić. Gospodarstvo se brzo oporavljalo, a monetarna politika podržavala je ekspanzivnu fiskalnu politiku.
Rat u Ukrajini znatno je naštetio trgovinskim tokovima, ali u prvom dijelu 2022. hrvatsko se gospodarstvo uspjelo oporaviti. BDP se povećao pet posto, da bi do kraja godine stopa rasta iznosila 6,2 posto, više od prosjeka Europske unije. To je, istaknuo je Vujčić, najviše pridonijelo povećanje izvoza i osobne potrošnje. Porasla je zaposlenost, najviše u građevinarstvu, IT sektoru te djelatnostima poslovnih usluga.
Domaća poduzeća uvozne troškove prevalila na kupce
Vujčić je istaknuo da strani radnici popunjavaju sve veći broj radnih mjesta, te da oni prema nekim procjenama čine oko 10 posto radnika u Hrvatskoj, dok je taj podatak 2011. bio svega 0,5 posto. Na tragu je to prethodnih procjena, o tome da će biti povećana potreba za uvozom radne snage, kazao je guverner. Istaknuo je da su nominalne plaće rasle, ali da se uslijed inflacije smanjivala kupovna moć.
"Korijen inflacije seže na kraj 2021. godine gdje se dogodilo da je potražnja naglo porasla, nakon ukidanja lockdowna i nakon snažne fiskalne potpore kojom su vlade podržale gospodarstva i pojedince. Štednja tijekom pandemije je rasla, a nezaposlenost nije značajnije porasla. Ponuda nije mogla odgovoriti na snažni rast potražnje, zbog strukturnih promjena na tržištu. Inflacija je počela rasti potkraj 2021. a ulje na tinjajuću vatru dolila je agresija na Ukrajinu nakon čega su snažno porasle cijene energenata i hrane", kazao je Vujčić.
Istaknuo je da se taj porast cijena intenzivirao u 2022. godini i da je tome dodatni impuls dalo jačanje turističke potražnje i snažan oporavak gospodarstva.
"To je domaćim poduzećima omogućilo da uvozne troškove prevale na kupce i dodatno u nekim slučajevima povećaju marže", kazao je Vujčić.
Inflacija će 2024. doći na dva posto
istaknuo je da nema misterija nestanka međunarodnih pričuva, za što su neki zastupnici optužili HNB.
Podsjetio je da je prva manifestacija rusko-ukrajinskog sukoba bila i kriza sa Sberbank, kada je prijetio gubitak od sedam milijardi kuna za deponente u banci i za fond osiguranja depozita.
"Tijekom moratorija, u dva dana smo uspjeli pronaći rješenje, i banku je kupila Hrvatska poštanska banka, čime je spriječen gubitak od sedam milijardi kuna za hrvatsko gospodarstvo. To je prva potpuna rezolucija banke ikada unutar Europske bankovne unije i na to smo ponosni", kazao je Vujčić te nastavio govoriti o inflaciji.
Inflantorni pritisci slabe, ali su i dalje naglašeni. Do kraja godine, stopa inflacije bi trebala biti oko pet posto, ali će se sigurno protegnuti na 2024. kada se očekuje da bi trebala doći na ciljnu razinu od dva posto, kazao je guverner. Cijene energenata i dalje se zadržavaju na visokim razinama, ali postupno se uklanjaju uska grla u opskrbnim lancima. Međutim, bazna inflacija je i dalje tvrdokorna zbog čega će se morati nastaviti povisivati kamatne stope, kazao je Vujčić.
"Nemamo izbora nego nastaviti podizati kamatnu stopu kako bismo smanjili inflacijske rizike. Međutim, apsolutno je netočno da je ulazak u eurozonu pridonio stopi inflacije. Ona bi bila veća da nismo ušli u eurozonu. Pogledajte stopu inflacije u Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj - 18 posto u Češkoj, 26 posto u Mađarskoj, 16 posto u Poljskoj. Inflacija je manja nego da smo ušli u eurozonu", kazao je Vujčić. "Upravo je ulazak u eurozonu pomogao i što se tiče tržišta kapitala tiče, javnog duga, stabilnosti i troškova", zaključio je guverner.
Vidović Krišto: 'Nemojte se zanositi'
Karolina Vidović Krišto kazala je da HNB nije osigurao stabilnost cijena te da omogućava postojanje lihvarskih agencija i prodaju bankarskih potraživanja.
"Ne možemo sprječavati ono što je omogućeno Zakonom o obveznim odnosima. Do kraja godine ćemo transponirati direktivu koja omoguće poslovanje servisera. Namjera direktive je da omogući prodaju potraživanja serviserima, ali serviseri će biti licencirani i omogućit će se njihov nadzor", kazao je Vujčić.
"Nemojte se zanositi. Činite zlo hrvatskim građanima", kazala je Vidović Krišto.
Marko Pavić istaknuo je da je Vlada pokazala sluh paketima pomoći od sedam milijardi eura što je omogućilo stabilizaciju energenata. Zanimalo ga je kako je sve utjecalo na kreditni rejting Hrvatske.
Vujčić je odgovorio da je kreditni rejting Hrvatske rastao zbog ulaska u eurozunu ali i smanjenju javnog duga u BDP-u s 87 posto na 68 posto, po čemu smo druga zemlja u eurozoni. istaknuo je da su realne plaće sada više od inflacije.
Katarina Peović kazala je: "Od čega je HNB autonoman? Od bilo kakve uračunljivosti. Vi i svi guverneri do sada nadam se da će kazneno odgovarati."
"Kazali ste da smo politikom stabilnog tečaja počinili kazneno djelo. Stabilnost tečaja očuvala je standard stanovništva. Standard bi inače bio puno niži jer nam je 120 posto duga bilo indeksirano u euro. Upravo suprotno, održavanjem stabilnosti tečaja osigurali smo uvjete da Hrvatska ne osiromaši."
"Lažete i vrijeđate našu inteligenciju", kazala je Peović. "Čiji dug? Čiji rast? O čijoj dobrobiti govorite?"
Tomislav Okroša komentirao je kamate na kredite i zanimalo ga je što će se s time događati.
"Sretan sam jer su kamatne stope na razini eurozone. Možemo konačno uzimati stambene kredite po cijenama kao i drugi u eurozoni. Najveći dio rasta je iza nas. Ono što je dobro na naše stanovnike je da su zaštićeniji od rasta kamatnih stopa, što je posljedica 2017. kada je HNB tražio da banke počnu fiksirati kamatne stope. Imamo najmanji udio varijabilne kamatne stope, pao je s 81 na 36 posto", kazao je Vujčić.
'Lako je pričati kad netko ima pet i pol tisuća eura plaću'
Marijan Pavliček podsjetio je da je guverner govorio kako neće doći do rasta cijena radi uvođenja eura. Pitao je u kojim trgovačkim lancima nije došlo do poskupljenja?
"Inflacija je bila prisutna od kraja 2021. i rasla je tijekom cijele 2022. godine. Treba razdvojiti efekt ulaska u eurozonu. Moje sugestije su bile na tragu toga da se ponuda i potražnja reguliraju tako da kupac ide tamo gdje je jeftinije. Tako se trebamo kao potrošači ponašati i potpuno sam uvjeren u to", kazao je Vujčić.
"Lako je pričati kad netko ima pet i pol tisuća eura plaću nekome tko ima 300 eura mirovine", kazao je Pavliček.
Stipan Šašlin podsjetio je da se ulazak u eurozonu poklopio s krizom i ratom te da je Hrvatska učvrstila svoj položaj ulaskom u Schengen i eurozonu.
"Najneizvjesniji trenutak bio je 2020. kada smo trebali ući u tečajni mehanizam, a krenula je pandemija i fokus se maknuo s ekonomskih stvari. Nastavili smo inzistirati da smo zadovoljili sve kriterije i na ljeto 2020. smo uspjeli ući u tečajni mehanizam. Da nismo to napravili... treba biti na stanici kad vlak dođe na nju", kazao je Vujčić.
Zvonimir Troskot pitao je tko će dodjeljivati licenciranje za otkup potraživanja.
"Ne bih prejudicirao tko će dobiti licenciranje, ali moguće je da će dobiti HNB. Većina potraživanja koja se prodaja nisu bankarska već prije svega telekom potraživanja, bankarska su tek na trećem mjestu, ali su visoki iznosi jer su u pozadini nekretnine. Vidjet ćemo tko će to raditi, ali mi smo spremni to raditi", odgovorio je guverner.
"Niste se osvrnuli na Romana Šubića, svog viceguvernera, koji je obični nekretninski lešinar. Ako to nadgledaš, to su povlaštene informacije, i cijelo vrijeme to izbjegavate", kazao je Troskot.
Milan Vrkljan kazao je da je Hrvatska imala 25 milijardi eura devizne rezerve, prilikom ulaska u eurozonu, te da je morala uplatiti 15. Zanimalo ga je što je s preostalih 10 milijardi eura.
"25 su bile bruto pričuve, 22,5 su neto pričuve. Mi smo u ECB prenijeli 639 milijuna eura, sve ostalo je ostalo u HNB kao neto financijska imovina. Dakle, ne 10 nego cijeli dio. Objavili smo blog na stranicama koji sve to detaljno objašnjava i svatko može pročitati koji dio novca je kamo otišao i zbog čega te po kojoj pravnoj osnovi", kazao je Vujčić.
Napomenuo je da je Hrvatska prva zemlja koja je ušla u EU, a koja neće vidjeti pad apsorbcije europskih fondova, što je bolje iskustvo nego što su imale zemlje prije hrvatske.
'Možda su neki više za ruski rubalj nego za euro'
Boris Lalovac pitao je guvernera je li stav viceguvernera i službeni stav narodne banke: "Poduzetnici, vodite računa da rast plaća bude što umjereniji. Tako ćete pomoći sami sebi i da inflacija dođe na dva posto. Je li to službeni stav?"
"Nisam to čuo, ali moj stav je da ne dajem previše savjeta poduzetnicima. Činjenica je da su plaće u veljači i ožujku porasle na razini od 13 posto što znači da su više od stope inflacije", kazao je Vujčić.
"Možda su neki skeptični prema euru jer su više za ruski rubalj nego za euro. Koje su prednosti ulaska u eurozonu?", pitala je Majda Burić.
"Ako pogledamo kako su su se provele zemlje koje nisu uvele euro... inflacija je znatno više, kamate na kredite su znatno više. U Mađarskoj su kamatne stope 25 posto", odgovorio je Vujčić.
"Osjećate li vi odgovornost za zaostajanje hrvatskog napretka ili za prodaju naših banaka ili za tečajnu politiku koja je osakatila naše gospodarstvo? Kod kilograma mesa od 60 kuna, prema tečaju koji ste vi odredili, 7,3535 to košta 7,96 eura", kazala je Ružica Vukovac.
"Da je tečaj bio niži, cijene bi bile više. Sjetite se razdoblja Jugoslavije. Svaka devalvacija tečaja domaće valute je vodila rastu cijena i tu je bio izvor inflacije. Mi smo stabiliziranjem tečaja stabilizirali inflaciju", kazao je Vujčić.
Što se tiče efekta uvođenja eura, možemo biti zadovoljni, kazao je Vujčić.
"Zadržali smo se, zahvaljujući dvostrukom iskazivanju cijena, na 0,4 posto i to je porasla isključivo zbog rasta cijena usluga, ne roba", kazao je Vujčić.
Bit će rast kamatne stope
"Naše građane s prosječnom plaćom i mirovinom samo zanima kako će živjeti. Cilj HNB-a je stabilizacija cijena. Kako se osjećate jer niste ostvarili svoj cilj?", pitala je Vesna Nađ.
"Nažalost, inflacija više pogađa siromašnije nego bogatije i moramo se baviti time da je čim prije svedemo na dva posto. Bio sam u Sloveniji u četvrtak. Oni imaju iste alate kao i ja. Djelujemo podizanjem kamatnih stopa i smanjivanjem bilance Europske središnje banke. Smanjujemo količinu likvidnosti u opticaju dok inflaciju ne smanjimo na dva posto. Cijene hrane su u Hrvatskoj niže nego u eurozoni, ali su više nego u središnjoj i istočnoj Europi", kazao je guverner.
Grozdanu Perić zanimalo je što je održavanje stabilnosti tečaja značilo za Hrvatsku.
"U suprotnom bismo izazvali snažnu recesiju u Hrvatskoj", kazao je Vujčić. "Nema sreće od devalvacije u uvjetima visoke euroiziranosti. Ako imate dug indeksiran u euru, svaki put kad vam deprecira tečaj, vama poraste dug jer imate prihode u kunama. I sve vodi u recesiju", odgovorio je Vujčić.
Damir Bajs također se osvrnuo na održavanje stabilnosti cijena, što je cilj HNB-a te da HNB ima puno alata u rukama kako bi to ostvario. "Jeste li ostvarili svoj cilj?", upitao je.
"Mi imamo instrumente, stabilnost cijena i financijska stabilnost su naši ciljevi. Imamo instrumente: kamatna stopa, veličina bilance Eurospke središnje banke. Bit će rast kamatne stope između 0,25 i 0,50 stopa. To se mora raditi postupno da bi se moglo ostvariti meko prizemljenje. Nije cilj brzo spustiti inflaciju jer bi brzo porasla nezaposlenost", kazao je guverner.
Bajs je ustvrdio da to nije odgovor na pitanje i zanimalo ga je što je bilo 2021. i 2022.
Vujčić je istaknuo da su jedinični profiti poduzeća porasli, što znači da su povećavali marže i uvozne troškove.
"Ako pogledate ukupne rezultate poduzeća, to je činjenica. Marže je lakše povećavati u trenutku snažnog rasta BDP-a i više inflacije. To govori iskustvo proteklih godina. Zato mislimo da će 2023. taj prostor za povećanje biti manji", kazao je Vujčić.
Davora Bernardića zanimalo je juri li Hrvatska u stagnaciju, odnosno u recesiju.
"Rizik recesije je postojao na jesen prošle godine. Mislim da recesije neće biti. Stopa rasta će biti niža, ali gospodarstvo se lagano oporavlja i podaci za turističku sezonu su vrlo dobri. Rizik je pao ispod 30 posto", kazao je Vujčić.
Dario Hrebak upitao je kako će turistička potrošnja utjecati na BDP.
"Što se tiče turizma, doprinosa, recimo da je između 16 i 20 posto, to je najznačajnija industrija i ulazak u euro i Schengen pridonijet će rastu turističke potrošnje i punjenju proračuna. Jedinični profiti su najviše porasli u trgovini i prijevozu, ali to treba gledati kao izvoz, koji se ostvaruje u Hrvatskoj i koji će pridonijeti da ćemo kasnije revidirati stopu rasta BDP-a naviše", kazao je Vujčić.
'Nimalo ne omalovažavam građane'
Marija Vlašić Iljkić kritizirala je savjet da treba kupovati tamo gdje je jeftinije. "Jeste li svjesni svoje odgovornosti u smanjivanju inflacijskih pritisaka i je li na pomolu novi slučaj švicarca?"
"Nimalo ne omalovažavam građane. Odnos ponude i potražnje utječe na cijene i kupac je najbolji korektiv i određuje koju cijenu će platiti. ponovit ću treći put, ESB radi na smanjivanju inflacije, i to uspješno, ona pada i nastavit će padati tijekom ove i iduće godine pa ćemo iduće godine doći do ciljne stope od dva posto. Moglo bi brže, ali tada bismo doveli ekonomiju u recesiju, porasla bi nezaposlenost", kazao je guverner.
Anka Mrak Taritaš upitala je o zakonu koji je omogućio subvencije na stambene kredite. "Upozoravali ste da će cijene rasti zbog toga. Na cijenu stanova utjecat će i uvođenje eura i niz stvari. Zanima me utjecaj koji je imala država donošenjem zakona koji daje APN subvencije?"
"Što god subvencionirate, cijene rastu. Nismo očekivali ovoliki rast cijena. Sada vidimo da je broj transakcija pao, tek onda kreće pad cijena. Drugo, udio stranaca na tržištu nekretnina pao je 2022. u odnosu na 2021. i ovo je zadnji ciklus APN-a. Svi faktori koji su pridonosili rastu cijena nekretnina sada se okreću u drugom smjeru", kazao je Vujčić.
Andreja Marić kazala je da poduzetnici i Vlada prebacuju lopticu za odgovornost za inflaciju. "Inflacija je zapravo najgora za građane. Koji je definitivni stav HNB-a, čija je odgovornost?"
"Ne gledamo to kao odgovornost, nego što uzrokuje rast. Imamo osam vrsta analiza, uskoro ću objaviti ukupni utjecaj na inflaciju i utjecaj na cijene što će pomaknuti fokus diskusije, još uvijek dobro ne percipiramo uzroke inflacije. Poduzetnici dižu cijene dok kupac ne kaže, dosta. Ono što sada vidimo je da će udariti lagano na to da će elastičnost potražnje pasti i da više neće moći dizati cijene, a više nema ni monetarnih i fiskalnih potpora kakve su dobili. Da toga nije bilo, ne bi bilo ni inflacije, ali bi i nezaposlenost bila velika, Kao što u ekonomiji kažemo, nema besplatnog ručka. Ako mene pitate, 2020. izbor je bio ispravan. Bez fiskalnih potpora riskirali smo ogromnu recesiju", odgovorio je Vujčić.
Gari Capelli kazao je da je Europa kasno uvela povećanje kamata i zatražio komentar.
"Prije mjesec dana bila je velika nervoza u bankovnom sektoru nakon što je propala SVB i Credit Suisse. Činjenica je da u ovom trenutku možemo reći da se situacija smirila, pogotovo u Europi. Svi su prepoznali da je švicarska banka propala zbog vlastitih, a ne sistemskih problema. U Americi je malo drugačiji problem i velika je zabrinutost investitora oko solidnosti malih banaka", odgovorio je Vujčić.
