Nakon što su Europska komisija i Europska središnja banka danas objavile konvergencijsko izvješće u kojem stoji da je Hrvatska spremna za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine, do konačnog cilja samo je još jedan korak - pozitivna odluka Europske komisije koja se očekuje 12. srpnja na sastanku Vijeća ministara financija u Bruxellesu.
O tome je u Dnevniku HTV-a govorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Većina zemalja ima veću stopu inflacije
''Taj kriterij koji se određuje dosad je uvijek bio ne niži od prosječne stope inflacije u eurozoni, a samo su Hrvatska i Švedska ostvarile stopu inflacije koja je tu vrlo blizu prosjeka u eurozoni. Ostale zemlje koje nisu članice eurozone su imale znatno višu stopu inflacije'', kazao je.
Istaknuo je kako i danas većina zemalja u središnjoj i istočnoj Europi imaju stopu inflacije bitno višu nego što je u Hrvatskoj.
''Očekivali smo da ćemo, zbog toga što je naša stopa inflacije već godinama vrlo blizu prosječne stope inflacije u eurozoni, ostvariti kriterij konvergencije'', dodao je Vujčić.
'Pred nama je još preko pola godine velikog posla'
Na pitanje u kojoj su fazi pripreme zauvođeje eura, guverner HNB-a kazao je da je Hrvatska rano počela s njima i da smo sada negdje na sredini procesa.
''Pred nama je još preko pola godine velikog posla. Što se tiče HNB-a, priprema se konverzija kovanica i novčanica, ali isto tako i banke imaju pripreme svojih informatičkih sustava. Firme imaju pripremu svojih sustava. Niti u jednom od ovih aspekata nismo u crvenom, svuda smo u zelenom ili plavom, ne vidimo da bi igdje moglo biti problema do 1. siječnja kad prelazimo na euro'', rekao je Vujčić.
Inicijalnu količinu novčanica eura Hrvatska će dijelom posuditi, a dijelom kupiti.
''Dio ćemo sami napraviti. To su eurokovanice koje kujemo, dio ćemo posuditi, dio ćemo kupiti. To je sve već u procesu, ili dogovora ili proizvodnje odnosno pretproizvodnje što se tiče kovanica. Dobili smo mogućnost da iskujemo milijun komada pokusnih i prije odluke o ulasku u eurozonu. Nakon toga ćemo raditi u tri smjene, 24 sata će raditi kovnica da bi do 1. siječnja uspjela iskovati sve količine, ali ni to neće biti dosta. Morat ćemo dio novca uzeti iz inozemstva od onih koji ponude nižu cijenu'', istaknuo je Vujčić.
'Porast cijena zbog 'zaokruživanja' neće biti značajan'
Vujčić uvjerava da će biti dovoljno vremena za prilagodbu.
''Ne sumnjam da će svi biti spremni do 1. siječnja. Nejasnoće koje su postojale već su razjašnjene na koordinacijskim skupinama za pripremu uvođenja eura i mislim da neće biti problema'', rekao je.
Osvrnuo se i na famozno zaokruživanje cijena, rekavši da će toga uvijek biti.
''Iskustvo drugih zemalja je, pa nema razloga da u Hrvatskoj bude drugačije, da sam porast cijena zbog tog zaokruživanja nije bio značajan. Bio je između 0,2 i 0,4 postotna poena, što je praktički zanemarivo u ovoj situaciji kad imamo višu inflaciju zbog drugih razloga'', rekao je Vujčić.
Govorio je i o rastu kamata na kredite rekavši da je još lani najavljivao da će normalizacijom monetarne politike kamatne stope prijeći u pozitivan teritorij i da će se to odraziti na servisiranje kredita.
Inflacija u svibnju mogla bi biti veća od 10 posto
''Rekao sam da će to biti postupno i to je nešto što možemo očekivati. To nije nešto što se događa ove godine. Naime, kamatna stopa HNB-a je viša od kamatne stope Europske središnje banke. Mi smo na nuli s depozitnom kamatnom stopom, a oni su na -0,5. Očekujemo da oni nas do ulaska Hrvatske u eurozonu dostignu. To je nešto što će se vjerojatno realizirati postupno iduće godine. Učinak će biti takav za gotovinske kredite recimo porast kamatne stope od 1 postotni poen, otprilike bi trebao značiti porast mjesečne rate od 4-5 eura. Za stambene kredite porast od 1 postotni poen bi mogao značiti porast rate kredita za 20 eura, ako pola posto raste kamatna stopa 10 eura ili ako 2 postotna poena poraste što se sigurno neće dogoditi brzo onda bi to moglo značiti porast prosječne rate kredita za 40 eura'', pojasnio je Vujčić.
Vujčić smatra da će inflacija u svibnju prijeći 10 posto.
''Cijene prehrambenih proizvoda i dalje snažno rastu, to znači da nismo dostigli vrh inflacije nakon čega će se stopa inflacije početi smanjivati, nego možemo očekivati još neko vrijeme lagani porast inflacije'', kazao je guverner HNB-a u Dnevniku HTV-a.
