suprotno oreškovićevim najavama /

Vujčić i Marić se slažu: 'Hrvatska do 2020. godine neće ući u Europsku monetarnu uniju'

Iako je jučer u Berlinu nakon sastanka s Angelom Merkel Tihomir Orešković najavio vrlo brzo uvođenje eura, izgleda da se s premijerom ne slaži ni guverner Hrvatske narodne banke, ni ministrat financija Zdravko Marić. Njih obojica opreznije pristupaju ovim najavama, dok Ivan Lovrinović iz vladajućeg Mosta ne misli da bi uvođenje eura u bilo kojem trenutku bilo dobro za Hrvatsku

2.3.2016.
15:57
VOYO logo

Nakon što je premijer Tihomir Orešković u utorak je u Berlinu izjavio da je razgovarao s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem da se za dvije godine pokrene proces uvođenja eura,  ta dodako kako vjeruje da bi za četiri godine to bilo u potpunosti provedeno, RTL je tražio mišljenje guvernera Vujčića.

Njegov odgovor prenosimo u cijelosti:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mogućnost uvođenja eura ovisi o spremnosti da ozbiljno pristupimo procesu ispunjavanja Nacionalnog plana konvergencije i Nacionalnog programa reformi kojima bi realizirali pretpostavke prelaska na euro, prvenstveno one strukturne promjene koje bi omogućile povećanje potencijalne stope rasta gospodarstva.

Image
priprema proračuna /

Marić najavio kategorije u kojima će se rezati: rashodi za zaposlene, materijalni troškovi i subvencije

Image
priprema proračuna /

Marić najavio kategorije u kojima će se rezati: rashodi za zaposlene, materijalni troškovi i subvencije

Da bismo uopće mogli doći u poziciju prelaska na euro, najprije bismo morali tijekom dvije godine značajnije smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, s time da projekcije pokazuju da je takav trend održiv u srednjem roku i potom pristupiti razgovorima o ulasku u  tečajni mehanizam (eng. Exchange Rate Mechanism – ERM II).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon ulaska u ERM II, tijekom iduće dvije godine moramo zadovoljiti takozvane Maastrichtske kriterije koji se odnose na stopu inflacije, dugoročne kamatne stope, proračunski deficit, javni dug i stabilnost tečaja kune prema euru. Pritom naš najveći problem u ispunjavaju pet potrebnih kriterija za prelazak na euro jest smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u koji je sada na razini od oko 85 posto, jer bi ga u iduće dvije godine (2017. i 2018.) trebalo značajnije početi smanjivati.

No, potrebno je znati kako za prelazak na euro nije nužno ispuniti fiksni kriterij o smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 60 posto, već je moguće i dovoljnom brzinom smanjivati udjel u javnom dugu, slijedom čega Europska komisija može odlučiti da smo vjerodostojni u tom pogledu i ‘odobriti’ nam prelazak na euro.

Do 2020. nećemo još ući u Europsku monetarnu uniju, ali bismo mogli ući u ERM II, što bi doista značilo efektivan početak priprema za uvođenje eura, o čemu smo premijer i ja razgovarali.

Uglavnom, u Nacionalnom planu konvergencije i Nacionalnom programu reformi naglasak mora biti na održivom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, odnosno na strukturnim reformama na povećanju konkurentnosti gospodarstva i povećanju stope rasta produktivnosti, koji su ključni preduvjeti za održivo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Na taj način ti dokumenti mogu i, po mom mišljenju trebaju, postati okosnica srednjeročne ekonomske politike, koja je, bez obzira na uvođenje eura, koje ovisi, što ne treba zaboraviti, i o stanju u eurozoni, poželjan cilj". 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lovrinović: 'Uvođenjem eura Hrvatska bi završila kao Grčka'

Saborski zastupnik Mosta Ivan Lovrinović ocijenio je u srijedu da bi uvođenje eura za nekoliko godina bio 'ubrzani put prema grčkom scenariju' i da se ne treba u njega zalijetati. Pritom je podsjetio da se na taj korak nisu odlučile i neke zemlje koje su već dugo u Europskoj uniji, poput Danske, Švedske, Poljske ili Češke.

"Danska neće uvoditi (euro) jer ima tu klauzulu, Poljska je najavila odgodu do daljnjeg na neodređeno vrijeme, Češka također. Tu se ne smijemo zalijetati, jer to je jedan od ključnih alata u okviru ukupne europske politike za održavanje konkurencije nacionalnog gospodarstva. Brzo uvođenje eura odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima, a čitavo gospodarstvo došlo bi u grčki scenarij", kazao je Lovrinović komentirajući izjavu premijera Oreškovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema Lovrinovićevu mišljenju, Hrvatska 'neće biti spremna razgovarati o euru za deset godina, a kamo li da ga uvede'. Istaknuo je i da je brzo uvođenje eura "strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a, jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu eurizaciju financijskog sustava i čitavog gospodarstva i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku'.

Za uvođenje eura treba zadovoljiti pet kriterija

"Teško je to komentirati je li realno ili nije. Dakle, 2020. sigurno ne prije toga. Znači razdoblje nakon toga, o tome možemo govoriti", poručio je ministar financija Zdravko Marić koji je podsjetio na kriterije koje Hrvatska mora ispuniti kako bi uopće mogla razmišljati o uvođenju eura.  

Za ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno eurozonu, članica Europske unije mora zadovoljiti pet kriterija. Inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit treba biti ispod 3 posto BDP-a, javni dug ispod 60 posto BDP, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu.

Posljednji dostupni podaci pokazuju da Hrvatskoj više od dvije godine bilježi stagnaciju ili pad potrošačkih cijena, odnosno deflaciju, u siječnju ove godine po godišnjoj stopi od 0,8 posto. Proračunski se deficit za prošlu godinu procjenjuje na razinu od oko 4 posto, a Vlada ga je nedavno usvojenim smjernicama za izradu ovogodišnji proračun procijenila na razini od 3 posto BDP-a. Hrvatski je javni dug, pak, na razini od oko 85,5 posto BDP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

FNC 20 PROPUŠTENE
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo