Italija je u recesiji, njemački rast usporava, a riječ je o za Hrvatsku važnim gospodarstvima pa se mnogi pitaju koliko pogoršanje situacije u okruženju može utjecati na domaće gospodarstvo – je li ugrožen i rast u ovoj godini koji većina institucija još uvijek predviđa oko 2,5 do tri posto, kao i prijeti li Hrvatskoj nova recesija?
- Vlada je priznala - moguće je da se recesija kotrlja prema Hrvatskoj: 'Ekonomske panike za sada nema
Postoji li opasnost da se kriza u Italiji preko banaka prenese
kod nas na bilo koji način – od bijega kapitala, povlačenja na
matična tržišta, reduciranja kredita, dizanja kamata i slično,
pitao je
Novi list guvernera Hrvatske narodne banke (HNB)
Borisa Vujčića.
''Nepovoljna kretanja u Italiji ponajviše će se preliti na
hrvatsko gospodarstvo kroz trgovinske veze. Italija je najveće
tržište za naše izvozne proizvode i još uvijek velik broj turista
dolazi iz Italije, premda relativno manje nego prije deset
godina. Domaće banke u vlasništvu talijanskih grupacija su visoko
kapitalizirane i likvidne, dok je izloženost prema talijanskim
bankama niska, i na strani financiranja, i na strani imovine.
Stoga su manje izgledni negativni učinci prelijevanja kroz
financijske kanale, unatoč koncentraciji talijanskih ulaganja u
domaćem bankovnom sustavu. Ipak, ne mogu se potpuno isključiti
reputacijski rizici u slučaju jačanja sumnji u stabilnost
talijanskih banaka, kao ni eventualni neizravni učinci koji bi
mogli nastupiti jačanjem neizvjesnosti u pogledu održivosti
talijanskih javnih financija i djelovanjem tih neizvjesnosti na
troškove zaduživanja europskih tržišta u nastajanju'', kaže
Vujčić.
Objasnio je i zašto smatra da je za Hrvatsku dobro da uvede euro:
''U više navrata sam isticao da je uklanjanje valutnog rizika
uslijed uvođenja eura najveća korist za građane i
gospodarstvenike, jer će trajno prestati briga o zaštiti od
promjene tečaja. Isto tako, smanjit će se troškovi zaduživanja za
sve sektore, dakle za građane, poduzeća i državu. Nadalje,
smanjit će se transakcijski troškovi jer će se trajno otkloniti
troškovi konverzije iz eura u kune i obratno. Uvođenje eura će
pridonijeti i daljnjem jačanju međunarodne razmjene te učiniti
Hrvatsku atraktivnijom za ulaganja''.
''Postoji još niz drugih koristi od kojih bih svakako izdvojio
pristup Europskom mehanizmu za stabilnost koji omogućuje
financijsku pomoć u uvjetima krize te tako pozitivno utječe na
povjerenje financijskih tržišta prema svim članicama
europodručja. Sveukupno gledano uvođenje eura trajno će povećati
konkurentnost i otpornost gospodarstva te atraktivnost Hrvatske
za ulaganja, što će povoljno djelovati na zaposlenost i rast'',
napominje Vujčić.
Ističe i da: ''Euro nije djelomično političko pitanje, nego je
prije svega političko pitanje. To je projekt koji nadilazi
središnju banku, pa čak i pojedinu vladu. Vjerujem da bi se oko
njega trebao stvoriti nacionalni, svehrvatski konsenzus, kao
svojevremeno oko ulaska u EU, naravno u mjeri u kojoj je to
moguće, jer danas na sceni imamo snažno prisutne i političke
opcije koje se protive bilo kakvim integracijama. One nisu
prisutne samo u Hrvatskoj već i šire, a ekonomska štetnost
njihovih politika se već osjeća''.
''Opasno je zavaravati ljude da je zatvaranje dobro. Na koncu
upravo će ti građani platiti najveću cijenu politika zatvaranja
ili izolacionizma. Pogledajte samo što se događa oko Brexita i
kamo vode slični populistički procesi. Tko će platiti najveću
cijenu smanjenog rasta Velike Britanije, koji je već sada
vidljiv, ili još većeg u slučaju izlaska iz EU-a bez dogovora, o
čemu je neki dan pričao moj kolega Carney? Na žalost,
najvjerojatnije upravo oni koji su svoj glas dali Brexitu, a
pripadaju srednjem i nižem sloju'', upozorio je Vujčić.
A postoji li opasnost scenarija pucanja balona na tržištu
nekretnina u kombinaciji naglog pada cijena nekretnina, koje sada
rastu, i naglog rasta kamata (ostaju samo visoke rate kredita, a
vrijednost kolaterala pada)?
''U ovom trenutku ne postoje naznake cjenovnog balona na tržištu
nekretnina. Prema posljednjim podacima raspoloživima za treće
tromjesečje 2018. godine, cijene stambenih nekretnina rasle su
6,8 posto. Takav rast cijena uvelike podupiru ekonomska kretanja,
rastom zaposlenosti i plaća, kao i ulaganja u pružanje usluga
turističkog smještaja, prije svega u Zagrebu i na obali, gdje je
ujedno rast cijena najsnažniji. Također, razina cijena je za
otprilike 11 posto niža u odnosu na vrhunac dosegnut točno deset
godina ranije. Također, stambeni krediti rastu umjereno, 3,7
posto u 2018. godini, što pokazuje da nemamo problem sa
zaduživanjem stanovništva koji bi mogao uzrokovati probleme u
slučaju pada. Konačno, rizike za nastanak balona na tržištu
nekretnina ograničavaju i nepovoljna demografska kretanja i
snažno iseljavanje'', zaključuje Vujčić.
