Hrvatsku od početka tjedna prate visoke temperature zraka, a vrhunac toplinskog vala bio je jučer. Najtoplije je bilo na istoku zemlje te je rijetko koji dio zemlje tijekom poslijepodneva bio ispod 30 stupnjeva.
Najviša izmjerena temperatura iznosila je 38 stupnjeva Celzijevih - u Gradištu, Valpovu, Grudama u Konavlima i Osijeku. Stupanj manje bilježili su Slavonski Brod i Vinkovci, javlja RTL Danas.
Vruće je bilo i u glavnom gradu, gdje je izmjereno 36 stupnjeva, kao i u Kninu, Bjelovaru, Sisku, Kutjevu, Karlovcu i Požegi, Makarska je s izmjerenih 36 stupnjeva bila temperaturni rekorder dana gradova uz obalu.
Ništa lakše nije bilo ni susjedima. Banja Luka je rekorder regije s izmjerenih 39, dok je u Sarajevu izmjeren stupanj manje. U Srbiji se lokalno mjerilo i 40, a Beograd je službeno grijalo na 38. U Sloveniji je izmjereno najviše 33 stupnja, dok je u Budimpešti temperatura rasla i do 37 stupnjeva.
Najtoplije bilo 2003.
Klimatolog Vlado Pandžić za N1 je govorio o toplinskom valu u Hrvatskoj, rekavši kako su temperature visoke, ali kako još uvijek nije "oboren" rekord iz 2003.
“Lipanj, srpanj i kolovoz su najtopliji mjeseci i postoje uvjeti za tako visoke temperature. Doduše, ovo je sigurno jedan vrlo ekstreman događaj, ali se tek treba tek dokazati. Ako bude trajao dva tjedna, mjesec dana, pa čak i cijelo ljeto, kao 2003. godine koje je još uvijek najtoplije od kad postoji mjerenje u Hrvatskoj, tek onda ga možemo klasificirati kao događaj stoljeća”, rekao je Pandžić.
Iako su izmjerene temperature od 38 stupnjeva, Pandžić je istaknuo kako se ne radi o rekordnim temperaturama.
“Zabilježene su i temperature preko 40°C, 42 i 43°C. Lipanj je mjesec kada ima najviše sunčeva zračenja i dolazi jedna komponenta strujanja iz Sahare pa se može primijetiti da je zrak zagađen prašinom”, rekao je te dodao da ovakve temperature nisu povoljne za biljke, ali ni samo tlo.
“Biljke doživljavaju toplinski šok jer im ne odgovaraju tako visoke temperature, a tlo postaje tvrđe i slabije vodi toplinu u zemlju nego se ta toplina koncentrira na vrhu tla i tako još više utječe na biljke”, objasnio je.
Toplinski val - toplinski udar
Pandžić je potom pojasnio razliku između toplinskog vala i udara. “Udar bi se možda mogao definirati kao nešto kratkotrajno, a val može biti i dulji i onda se može klasificirati kao nešto jako bitno”, rekao je.
“Prema prognozama, očekuje se ljeto toplije od prosjeka. Sad je teško reći kad će se ti topli valovi pojaviti i koliki će biti njihov intenzitet, ali takva je prognoza”, rekao je Pandžić te dodao da se očekuje manje oborina.
